English

200. OBLJETNICA ŽIDOVSKE OPĆINE ZAGREB

Vrsta: P
Marka je izdana u arku od 20 maraka, a izdana je i prigodna omotnica prvoga dana (FDC).
Broj: 607

200. OBLJETNICA ŽIDOVSKE OPĆINE ZAGREB

Sinagoga, sagrađena u središtu grada i posvećena 1867. godine, bila je simbol postojanja židovske zajednice i njene socijalne afirmacije.

Prikaži sliku u punoj veličini

Vrijednost:5 HRK
Dizajn:Hrvoje Šercar, slikar i grafičar iz Zagreba
Veličina:28,40 x 29,82 mm
Papir:bijeli, 102 g, gumirani
Zupčanje: češljasto, 14
Tisak:višebojni offset
Tiskara:"Zrinski" - Čakovec
Datum izdanja:15.09.2006.
Naklada:200000
Motiv: Pročelje srušene sinagoge u Praškoj ulici i obredni svijećnjak hanukija Židovsku općinu Zagreb osnovali su 1806. godine predstavnici dvadesetak zagrebačkih židovskih obitelji koje su se otprilike dva desetljeća prije doselile u Zagreb. Općina je kao institucija jedino mogla zastupati zajednicu i njezine članove spram vlasti i javno je predstavljati. No više od toga, Općina je od osnutka bila temelj ukupnog razvoja zajednice i njezina identiteta. Nekoliko naraštaja proći će mukotrpan put do zakonskog stjecanja građanske ravnopravnosti i integracije u zagrebačko i hrvatsko društvo. Svih tih desetljeća zajednica je rasla, njezini se članovi uključuju u gospodarski život, pomalo u društvo, stječu ugled i postaju Zagrepčani. Sinagoga, sagrađena u središtu grada i posvećena 1867. godine, bila je simbol postojanja židovske zajednice i njene socijalne afirmacije. Do kraja 19. stoljeća zajednica ima više od 3000 članova, a mnogi od njih istaknuti su i uspješni trgovci i poduzetnici, industrijalci i bankari, liječnici, odvjetnici, intelektualci i umjetnici. Taj rast i razvoj nastavit će se i u 20. stoljeću, tako da je do 1941. godine zajednica narasla do gotovo 12 000 članova. Razdoblje između dva svjetska rata doba je punog cvata zagrebačke Općine, kad aktivno sudjeluje u europskim i svjetskim židovskim organizacijama, a isto tako i u ukupnome napretku grada Zagreba. Bila je najjača i najrazvijenija općina u Kraljevini Jugoslaviji. Zagrebačka općina bila je aškenaska, reformistička i liberalna, s malom ortodoksnom manjinom koja je u dva navrata imala vlastitu općinu (1879. – 1906. i 1926. – 1941.). Prihvaćala je sefarde iz Bosne koji su također imali vlastitu općinu (1927. – 1941.) te je bila sjedište cionizma. Poslije Holokausta zajednica je svedena na desetinu prijeratnog članstva. Preživjeli su pomalo obnavljali život Općine, njezine socijalne i kulturne institucije, okupljajući sve: vjernike i ateiste, tradicionaliste i avangardiste. Rasapom Jugoslavije ugasio se i Savez jevrejskih općina sa sjedištem u Beogradu. Već 1992. godine zagrebačka Općina pokrenula je okupljanje židovskih općina u Hrvatskoj, a 1995. godine osnovana je Koordinacija općina koja zastupa zajedničke interese deset općina, unapređuje njihovu samostalnost i identitet. Osamostaljenje je potaknulo napose kulturni rad: izdavaštvo, tribine i znanstvene simpozije, izložbe, brigu za baštinu i koncerte, no isto tako i socijalnu skrb te edukaciju. Povratom dijela svoje imovine Židovska općina Zagreb stekla je temelj za svoj razvoj i planove. Među njima je najveći projekt – koji se intenzivno priprema od 2000. godine – izgradnja Židovskog centra sa sinagogom na mjestu hrama razorenog 1941./42. godine u doba NDH i u jeku Holokausta. U sklopu Židovske općine Zagreb djeluje Dječji vrtić «Mirjam Weiller», Osnovna škola «Lauder-Lea Deutsch», Starački dom «Lavoslav Schwarz», Istraživački i dokumentacijski centar za žrtve holokausta, Galerija «Milan i Ivo Steiner», Plesna grupa «Or hašemeš», Kulturno društvo «Miroslav Šalom Freiberger», B’nai B’rith Unit «Gavro Schwarz» te Udruženje preživjelih u holokaustu. Od izdanja najvažniji su mjesečnik «Ha Kol», dvogodišnjak «Voice» na engleskom jeziku te magazin za židovsku kulturu «Novi Omanut». U sklopu knjižnice nalazi se «Biblioteka Lavoslava Šika» s vrijednim djelima s područja judaike (iudaice). Zbirka umjetnina sadrži uglavnom sakralnu baštinu, a posljednjeg se desetljeća popunjuje donacijama i otkupima drugih umjetničkih djela i povijesne dokumentacije. Dr. Ognjen Kraus, predsjednik Židovske općine Zagreb i Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj


Vezani proizvodi:


200. OBLJETNICA ŽIDOVSKE OPĆINE ZAGREB


Datum izdanja: 15.09.2006.

Detaljno o proizvodu

 

KNJIGA MARAKA „POŠTANSKE MARKE REPUBLIKE HRVATSKE 1991. – 2011.“


Datum izdanja: 20.03.2012.

Detaljno o proizvodu

 

Godišnja zbirka maraka iz 2006. godine


Datum izdanja: 31.12.2006.

Detaljno o proizvodu

Pretraživanje po godini izdanja