 |
|
Pretraživanje poštanskih ureda u HP d.d.
|
|
|
 | | [Prethodna marka] [Slijedeća marka] | | | ZAŠTITA POLARNIH PODRUČJA I LEDENJAKA (blok) | Br. serije: 719 | Vrsta: Blok / S/S | Maraka u seriji: 2
Prigodni blok čine dvije marke, a izdana je i prigodna omotnica prvoga dana (FDC). | 
Prikaz u punoj veličini | | Marka br: 719
ZAŠTITA POLARNIH PODRUČJA I LEDENJAKA | | Vrijednost: | 5 kn | | Autor: | Hrvoje Šercar, slikar i grafičar iz Zagreba | | Veličina: | 112 x 73 (31,24 x 35,50) mm | | Papir: | bijeli, 102g, gumirani | | Zupčanje: | kutijasto, 14 | | Tisak: | višebojni offset + slijepi tisak + sjajni lak | | Tiskara: | "Zrinski" - Čakovec | | Datum izdanja: | 27.3.2009 | | Naklada: | 30000 |
|
Kad spomenemo polarna područja i njihovu ugroženost klimatskim promjenama, većina ljudi odmah se prisjeti tužne slike polarnoga medvjeda koji je prisiljen preplivati velike udaljenosti u potrazi za ledenom santom negdje u području Sjevernoga pola. Iako izvrsni plivači, polarni medvjedi u tim krajevima ne mogu preživjeti bez leda. Nestanak ledene kape tijekom ljetnih mjeseci i ugrožavanje staništa polarnih medvjeda postali su simbol ugroženosti ledenih područja recentnim klimatskim promjenama. Znanstvena zajednica jednoglasno potvrđuje postojanje globalnog zatopljenja, kao i odgovornosti ljudi za nedavne promjene, što potvrđuje i zadnji izvještaj komisije Ujedinjenih naroda na kojemu je radilo nekoliko tisuća znanstvenika. Naravno, postoje i prirodne izmjene ledenih doba uzrokovane promjenom Zemljine putanje ili nagiba osi, tzv. Milankovićevi ciklusi, no one se događaju na vremenskim skalama tisuća godina te ne mogu objasniti nedavno ubrzano povećanje temperature.
Unatoč tomu što su ove promjene globalne, one ne pogađaju podjednako sva područja, a najugroženija su upravo ona u polarnom krugu. Ljeti se na sjeveru rastopi gotovo sav led, dok na dalekom jugu obalna područja doživljavaju jedno od najvećih povećanja temperature na Zemlji od 2,5 oC u 100 godina na vrhu poluotoka Antarktika. Primjerice, odlamanje i otapanje ledene ploče Larsen B 2002 na Antarktičkom šelfu, ploče osam puta veće od našeg otoka Krka, zaprepastili su znanstvenu zajednicu jer nitko nije predviđao tako brz razvitak događaja u ovom smjeru. Zbog svega navedenog razdoblje 2007./2008. proglašeno je Međunarodnom polarnom godinom u prigodi koje su znanstvenici izradili brojne projekte i poduzeli mjerenja upravo s idejom boljeg razumijevanja i zaštite polarnih područja i ledenjaka.
U zadnjih 125 godina suvremene znanosti ovo je već treći put da je svijet udružio snage u istraživanju polarnih područja, od kojih je zadnje bilo davne 1957./1958. u povodu Svjetske godine geofizike. Projekti vezani uz Polarnu godinu završavaju upravo u ožujku 2009. te je vrlo prigodno što se izdavanje poštanske marke o zaštiti polarnih područja poklapa sa završetkom velikih napora u znanosti da se bolje istraže i zaštite.
Ostaje naravno pitanje što mi kao pojedinci možemo učiniti na zaštiti polarnih područja. Premda smo daleko od njih te smo mala država, na to možemo podosta utjecati. Atmosfera se sve više zagrijava pod utjecajem stakleničkih plinova, a pritom nije važno odakle oni potječu. Zapadni svijet proizvodi goleme količine ovih plinova od kojih je dobar dio suvišan te se njihova emisija može smanjiti. Kao nacija možemo planirati održivi razvoj koji neće dodatno ugrožavati Zemlju, a kao pojedinci možemo štedjeti i učinkovitije trošiti energiju, bolje planirati i smanjiti svoj „otisak“ u emisiji stakleničkih plinova kako bi pomogli svima na planetu, pa i polarnim medvjedima s početka teksta, da zadrže svoja staništa. Vjerujemo kako će i izdanje ove prigodne marke imati određen utjecaj i pridonijeti podizanju svijesti o potrebi zaštite polarnih područja i ledenjaka.
Marko Pavić
 | | |
| | U istoj seriji se nalazi i: | | | |
| |
|
|
|
|
 Ispiši
|
Pretraživanje
;){kind=link}