 |
|
Pretraživanje poštanskih ureda u HP d.d.
|
|
|
 | | [Prethodna marka] [Slijedeća marka] | | | HRVATSKA FLORA – VOĆE | Br. serije: 762 | Vrsta: P | Maraka u seriji: 3
Marke su izdane u arcima od 16 maraka i trima karnetima od 10 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i tri maksimum-karte te prigodnu omotnicu prvoga dana (FDC). | 
Prikaz u punoj veličini | | Marka br: 763
HRVATSKA FLORA – VOĆE - VINOVA LOZA | | Vrijednost: | 4 kn | | Autor: | Sabina Rešić, slikarica i dizajnerica iz Zagreba | | Veličina: | 42,60 x 35,50 | | Papir: | bijeli, 102g, gumirani | | Zupčanje: | češljasto: 14 | | Tisak: | višebojni offset + slijepi tisak | | Tiskara: | "Zrinski" - Čakovec | | Datum izdanja: | 16.3.2010 | | Naklada: | 150000 |
|
Vinova loza (Vitis vinifera L., porodica Vitaceae)
engl. common grapevine
njem. Weinrebe
franc. vigne
tal. vite
Vinova loza, uz pšenicu i maslinu, jedna je od najstarijih uzgojnih biljaka Staroga svijeta i danas najraširenija vrsta voća na planetu. Divlja podvrsta vinove loze (subsp. sylvestris) povijuša je koja može narasti i do 15 m uvis, a ovija se oko potpornja dugačkim i kratkim izbojcima koji nose vitice. Listovi na dugačkim peteljkama krpasta su oblika. Sitni cvjetovi razdvojeni su u muške i ženske cvatove skupljene u vršnim grozdovima. Pitoma podvrsta vinove loze (subsp. vinifera ili sativa) ima dvospolne cvjetove od kojih ženski daju plodove – sočne bobe s po nekoliko sjemenčica.
Opisano je gotovo 20.000 odlika (sorti) vinove loze, koje se međusobno razlikuju vremenom dozrijevanja, otpornošću na klimatske čimbenike, bolesti i štetnike, no iznad svega svojstvima plodova prikladnih za preradu u vino: bojom, veličinom, oblikom, okusom i mirisom grozdova. Odlike vinove loze mogu se podijeliti prema boji boba na bijele i rumene, i dalje na ružičaste i crne, odnosno crvene, a prema mirisu na aromatične i nearomatične. Ovisno o odlici, grožđe dozrijeva od srpnja do listopada, a ponekad se s berbom čeka sve do zime (“ledena berba”).
Vinova loza se na Sredozemlju uzgaja još od antičkih vremena, gdje je pronađen i najstariji vinski podrum sagrađen prije 7000 godina. Hrvatska ima iznimno povoljne uvjete za uzgoj raznovrsnih sorti grožđa (obuhvaća svih pet, tzv. zona uzgoja loze): lik vinove loze nalazi se i na našem novčiću od dvije lipe. Prve trsove u današnjoj kontinentalnoj Hrvatskoj zasadili su Rimljani (Srijem), a u primorju stari Grci (otoci). Od oko 130 Hrvatskoj urođenih odlika vinove loze najpoznatija je plavac mali crni (križanac dobričića sa Šolte i kaštelanskog crljenka ili zinfandela), od kojeg se proizvode vrhunska vina sa zaštićenim geografskim podrijetlom (npr. s peljeških lokaliteta Dingač i Postup). Osim u obliku vina, loza se u kulinarstvu koristi i na druge načine (grožđice, vinski ocat, sarmice u listovima vinove loze), a ima i ljekovita svojstva. | | |
| | U istoj seriji se nalazi i: | | | | | |
| |
|
|
|
|
 Ispiši
|
Pretraživanje
;){kind=link}