Motiv marke – luneta s portala trogirske dominikanske crkve
 
Zagreb, 20. svibnja 2016. – U čast osamstote obljetnice dominikanskog reda Hrvatska pošta pustit će u optjecaj prigodnu poštansku marku čiji je motiv luneta s portala trogirske dominikanske crkve. Na luneti je prikazan najvažniji dominikanac u povijesti tog reda u Hrvatskoj, zagrebački biskup, blaženi Augustin Kažotić (oko 1260. – 1323.). Ova prigodna poštanska marka izdana je u arku od 20 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Naklada marke iznosi 100 tisuća primjeraka, a pušta se u optjecaj 24. svibnja 2016. godine. Autorica marke je Dubravka Zglavnik Horvat, dizajnerica iz Zagreba. Nominalna vrijednost marke je 3,10 kuna, a žig prvog dana bit će u uporabi 24. i 25. svibnja u Poštanskom uredu 10101 Zagreb, Jurišićeva 13. Poštanske marke mogu se kupiti u internetskoj trgovini Hrvatske pošte, www.epostshop.hr.
Dominikanski red srednjovjekovna je redovnička zajednica koja je osam stotina godina sudjelovala u izgradnji Europe, a i Novog svijeta. Osnovao ju je sveti Dominik, a 1216. godine potvrdio papa Honorije III. Poput najbližih im franjevaca, dominikanci su nastali kao reakcija na materijalna i duhovna skretanja u životu Crkve. Živjeli su život skromnosti i milosrđa.
U Hrvatsku dolaze vrlo rano; prvi samostan osnovan je u Dubrovniku 1225. godine. To prekrasno zdanje, jedan od najljepših dubrovačkih i hrvatskih spomenika, i danas je njihova kuća novicijata. U njihovu samostanu u Zadru Rajmund iz Capue 1396. godine osniva prvo hrvatsko sveučilište. Blaženi Augustin Kažotić jedan je od najdragocjenijih likova hrvatske povijesti i hrvatske kulture. Rođen je u Trogiru oko 1260. godine. Zaređen je u Splitu. Studirao je u Parizu na Sorbonnei, postigao doktorat i djelovao kao profesor u Francuskoj i Italiji. Od 1303. do 1322. godine bio je zagrebački biskup. Reformirao je katedralnu školu i pokazao neobičnu socijalnu osjetljivost brigom za siromašne đake i za nastavnike. Prvi je hrvatski biskup – autor teoloških spisa. Autor je posebnog „zagrebačkog obreda“ koji je u liturgiji živio sve do Maksimilijana Vrhovca. Svojim političkim stavovima, uvijek na strani obespravljenih, zamjerio se vladaru Karlu I. Robertu. Kada je otputovao u Avignon da se potuži papi Ivanu XXII. na političke prilike, Karlo mu je zabranio povratak u Hrvatsku. Tako je postao veliki model političkog prognanika. Papa ga je postavio za biskupa u Luceri, gdje je izvanredno omiljen i na glasu svetosti umro 1323. godine. Premda je njegov spomendan i obred tog dana odmah unesen u kalendar zagrebačke crkve, na beatifikaciju je čekao sve do 1702. godine, a i taj je rezultat većim dijelom zasluga talijanske crkve. Lunetu trogirske dominikanske crkve dao je 1372. godine izraditi biskup Nikola Kažotić, Augustinov „brat“, vjerojatnije po pripadnosti dominikanskom redu, ali svakako potomak iste obitelji. Autor je lunete venecijanski kipar Nicola Dente. U sredini lunete lik je Bogorodice, desno od nje Marija Magdalena, lijevo blaženi Augustin Kažotić (koji se u latinskom natpisu ispod prizora već naziva svetim), a uza nj minijaturni lik njegove sestre Bitkule, dobrotvorke crkve. Prigodni tekst za ovo izdanje marke napisala je dr. sc. Željka Čorak.