Hrvatska pošta u suradnji s PUMedom tiskala izdanje maraka „Brodovi Mediterana“
 
Zagreb, 6. srpnja 2015. – Hrvatska pošta tiskala je u suradnji s PUMedom, Savezom poštanskih operatora mediteranskih zemalja, izdanje maraka PUMed – Brodovi Mediterana. Motiv je marke stari hrvatski jedrenjak bracera, a nominalna vrijednost marke je 5,80 kuna. Naklada ovog izdanja je 150 000 primjeraka. Autor fotografije na marki je Ljubo Gamulin, a dizajner iz Zagreba Dean Roksandić zaslužan je za finalni izgled marke. Marka je izdana u arku od 16 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Marka PUMed – Brodovi Mediterana pušta se u optjecaj 9. srpnja 2015., a žig prvog dana bit će u uporabi 9. i 10. srpnja u Poštanskom uredu 10101 Zagreb, Jurišićeva 13. Sva izdanja maraka mogu se kupiti i u internetskoj trgovini Hrvatske pošte na adresi www.epostshop.hr.
 
Bracera
Bracera je jedan od karakterističnih obalnih jedrenjaka hrvatske obale Jadrana, a jednojarbolna bracera s oglavnim jedrom iz 19. stoljeća najistaknutija je i najpoznatija među njima. Čini se da je ova čvrsta i vrlo pokretljiva brodica nastala kao rezultat još liburnskog tradicijskog oblikovnog rješenja. Liburni su, naime, bili vjekovni vrsni pomorci i brodograditelji. Njihova su oblikovna rješenja usvojili i praktični Rimljani, a milenijima poslije i Amerikanci. Brodica je imala široku primjenu, jer je bila prikladna za trgovinu i opću komunikaciju među brojnim otocima Jadrana, kao i između njegovih susjednih obala. Bracerama se prevozilo vino, maslinovo ulje i drugi poljoprivredni proizvodi, također ljudi i stoka, a koristile su se i u ribarenju, kao i za vađenje spužvi i pijeska na cijeloj obali. Imale su pogon na vesla i jedra. Pretpostavlja se da naziv bracera potječe od riječi Brazza, povijesnog imena otoka Brača, iz razdoblja dominacije venecijanske republike. Usto, doima se da je bracera i bolje odgovarala složenim zahtjevima okoliša, a stanovnici istočne obale Jadrana radije su gradili manje i jeftinije bracere nego skuplje trabakule i pelige. S druge strane, trup barke bio je jedan od dva ključna činioca nedjeljiva sustava trup-jedro. Stoga su se na Jadranu jedra barke mijenjala prema zahtjevima okoliša i običaja: od poduprtog jedra, preko kvadratnog, latinskog, oglavnog i sošnog, uz nepromjenjivo letno jedro na kosniku pramca. Ovisno o okolišu i o vremenskom razdoblju, broj jarbola mogao se razlikovati. Mogao je biti jedan, a u Istri i dva ili tri.