Nove prigodne marke iz serije „Hrvatska fauna“

19.3.2021.
Glavata želva, dobri dupin i golub uhan motivi novih prigodnih poštanskih maraka
 
Zagreb, 19. ožujka 2021. – Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 22. ožujka 2021. nove prigodne poštanske marke iz serije „Hrvatska fauna“. Motivi prikazani na poštanskim markama su glavata želva, dobri dupin i golub uhan, a autorica maraka je Nataša Odak, dizajnerica iz Zagreba. Marke su izdane u arcima od 20 maraka i karnetima od 10 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC) te tri maksimum-karte. Marke su tiskane u nakladi od 50 000 primjeraka po motivu u arcima te je otisnuto i 8000 karneta po motivu. Poštanske marke mogu se kupiti u poštanskim uredima i u internetskoj trgovini Hrvatske pošte, www.epostshop.hr. Žig prvog dana bit će u uporabi 22. i 23. ožujka 2021. na filatelističkom šalteru Poštanskog ureda 10000 Zagreb, Branimirova 4.

Tekstove u povodu izlaska novih prigodnih maraka pripremili su doc. dr. sc. Draško Holcer i Renata Brezinščak, dipl. ing.
 
Glavata želva (Caretta caretta) – nominalna vrijednost: 6,50 kn

Glavata želva najbrojnija je morska kornjača u Jadranu i Sredozemlju. Koštani ovalni oklop crvenkasto-smeđe boje može, u odraslih jedinka, biti veći od jednog metra. Glavata želva doživi i do 60 godina, a zrelost dostiže u dobi od 15 do 20 godina. Svake tri do četiri godine ženke na pješčanim plažama na kojima su se izlegle polažu jaja. Tijekom sezone polažu tri do četiri gnijezda s 80 do 120 jaja u svakom. Najvažnija područja gniježđenja glavate želve nalaze se u Grčkoj, Cipru i Turskoj. Nakon izlijeganja malene kornjače jure prema moru i idućih dana gotovo bez prestanka plivaju prema sigurnosti otvorenog mora.

Ova se kornjača hrani različitim morskim beskralješnjacima, kao što su spužve, meduze, moruzgve, ježinci, mekušci, školjkaši i rakovi. Zbog obilja plijena sjeverni Jadran iznimno je važno područje i za odrasle i za mlade kornjače koje ondje dolaze uglavnom s gnjezdišta iz Grčke. Istraživanja su pokazala kako se u Jadranu zadržavaju i više godina.


 
Dobri dupin (Tursiops truncatus) – nominalna vrijednost: 3,30 kn

Dobri dupin sisavac je iz skupine kitova zubana. Ima prepoznatljiv vretenasti, hidrodinamičan oblik tijela koji mu omogućava brzo plivanje. Snažna repna peraja služi za plivanje, prsne peraje za skretanje i zaustavljanje, a zakrivljena leđna peraja stabilizira tijelo. Zrak udiše kroz nosni otvor na vrhu glave. Uglavnom je tamnije, sivoplave boje po leđima, dok je trbuh svjetliji. U Jadranu obično naraste do tri metra dužine i dosegne težinu oko 200 kg. Životni vijek dobrog dupina je više od 30 godina, a spolnu zrelost doseže s oko 6 do 7.

Priobalna područja u Jadranu i Sredozemlju naseljavaju manje rezidentne zajednice dobrih dupina. Unutar takvih zajednica dupine najčešće susrećemo u skupinama s u prosjeku od pet do šest jedinka. Odrasle mužjake uglavnom srećemo u manjim skupinama ili u parovima. Ženke s malim mladuncima obično su u većim skupinama od 8 do 10 jedinka kako bi im osigurale zaštitu. U takvim skupinama ženke su često povezane i srodstvom. Najdulje istraživanje jedne rezidentne zajednice dobrih dupina u cijelom Sredozemlju provodi se na Lošinju još od 1987. godine.
 


Golub uhan (Mobula mobular) – nominalna vrijednost: 3,30 kn

Golub uhan riba je hrskavičnjača koja spada u porodicu morskih golubova. U narodu je poznat i pod nazivom „morski vrag“ zato što dvije glavene peraje ili nastavci koji se nalaze na glavi ribe podsjećaju na rogove. Golub uhan može imati raspon peraja i veći od tri metra i težiti do 300 kg. Obitava u pelagičkim vodama otvorenog mora. Hrani se planktonskim organizmima, račićima i sitnom ribom koje procjeđuje plivajući otvorenih usta.

S obzirom na to da obitava u pelagijalu golub uhan vrlo se rijetko opažao, a njegova prisutnost u Jadranu bila je gotovo nepoznata. Znanstvenici iz Instituta Plavi svijet istraživanjima su utvrdili da se u otvorenom dijelu Jadrana golub uhan redovito pojavljuje u toplijem dijelu godine kada se povećava organska produkcija i rastu količine planktonskih organizama kojima se hrane. Sa zahladnjenjem i nestankom plijena golub uhan migrira prema toplijim dijelovima Sredozemlja u potrazi za hranom. Na temelju novih studija procjenjuje se kako ljeti iz Sredozemnog mora u Jadran uđe više od 3000 uhana. Iako ne postoji procjena brojnosti populacije u Sredozemlju, pretpostavlja se da je golub uhan prisutan u malom broju.