English

Poštanske usluge - međunarodni promet


 
Koju je vrstu robe dopušteno slati u poštanskim pošiljkama u države članice Europske unije i u treće zemlje?
U poštanskim pošiljkama za države članice Europske unije općenito je zabranjeno slati sadržaj naveden u članku 34. Zakona o poštanskim uslugama (NN, broj: 144/12). Međutim, iako je riječ o zajedničkom EU tržištu bez granica, ipak postoje i određena ograničenja za slanje količina i vrsta pojedinih roba unutar EU-a, kao što su alkohol, duhan i duhanske prerađevine, parfemi, oružje,  umjetnine, i sl. U takvim slučajevima primatelj i pošiljatelj trebaju se informirati o propisima i uvjetima koji reguliraju uvjetno dopušteno slanje ovih i sličnih proizvoda i roba u poštanskim pošiljkama unutar EU tržišta.

Informacije o količinama alkohola, duhana i duhanskih proizvoda dozvoljenim za slanje u poštanskim pošiljkama može se pronaći na web stranici Europske komisije .

Za treće države, odnosno države izvan EU-a, pored sadržaja zabranjenog Člankom 34. Zakona o poštanskim uslugama  u poštanskim pošiljkama zabranjeno je ili uvjetno dopušteno slati predmete sukladno posebnim zabranama odredišne države  ili Popisu zabranjenih i uvjetno dopuštenih predmeta Svjetske poštanske unije (List of prohibited articles) . Međutim, s obzirom na to da su promjene uvoznih propisa u pojedinim državama česte, pošiljateljima se preporučuje da se o uvjetima za uvoz pojedine robe u odredišnu državu uvijek prethodno sami konzultiraju s primateljem.

Na poštanske pošiljke čiji se prijevoz obavlja zrakom dodatno se primjenjuju i odredbe koje reguliraju  prijevoz opasnih roba zrakom

U skladu s aktima Svjetske poštanske unije Hrvatska pošta nema nikakvu odgovornost glede postupka u odredišnoj državi s pošiljkom koja sadrži predmete zabranjene za uvoz ili čiji je uvoz ograničen u odredišnoj državi niti pošiljatelj ostvaruje pravo na naknadu štete za takve pošiljke.

Koja se usluga može koristiti za pojedinu državu i koliki je iznos poštarine za slanje pošiljaka?
 U Vodiču za međunarodne usluge  navedene su sve usluge koje se mogu koristiti prilikom slanja pošiljaka u pojedine države. Na internetskim stranicama Hrvatske pošte, u kategoriji Pravilnici i cjenici, nalazi se aktualni cjenik poštanskih usluga u  Izvatku iz cjenika poštanskih usluga u PDF formatu  , 
također i u odjeljku „Izračun cijene slanja pošiljke“ nalazi se kalkulator za precizan izračun poštarine za svaku vrstu usluge prema pojedinim destinacijama. 
Koliko je okvirno vrijeme prijenosa međunarodnih pošiljaka?
Hrvatska pošta ne jamči za rokove prijenosa pošiljaka za inozemstvo, međutim, okvirno vrijeme trajanja prijenosa međunarodnih pošiljaka od prijma do uručenja u odredišnoj zemlji je kako slijedi:
 
 USLUGA ZEMLJE EUROPE  
OSTALE ZEMLJE SVIJETA
 
Međunarodni hpekspres (EMS) D + 2 – 5  
D + 5 – 10
 
Prioritetne / zrakoplovom / PLUS pošiljke D + 3 – 5  
D + 5 – 12
 
Ostale pošiljke (neprioritetne)
 
D + 5 – 7 D + 15 – 21
D – dan prijma pošiljke
  • U vrijeme prijenosa pošiljaka ne računa se dan prijma pošiljke (D), neradni dani i vrijeme zadržavanja pošiljke zbog carinskog postupka u odredišnoj državi.
  • Hrvatska pošta ne jamči za rokove prijenosa u međunarodnom prometu.
  • Prosječna vremena rezultat su praćenja kvalitete prijenosa pošiljaka u međunarodnom prometu.
Podliježu li poštanske pošiljke za države članice Europske unije i iz država članica Europske unije carinskom nadzoru?
Pristupanjem Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije 1. srpnja 2013. godine područje Republike Hrvatske postalo je dio jedinstvenoga carinskog područja Unije, te je od tog datuma prestala obveza provedbe carinskog nadzora nad poštanskim pošiljkama za države članice Europske unije i iz država članica Europske unije. Međutim, iako se radi o zajedničkom tržištu bez granica, ipak postoje određena ograničenja za slanje/primanje količina i vrsta pojedinih roba unutar Europske unije, kao što su alkohol, duhan, duhanski proizvodi, parfemi, oružje i sl. Prilikom slanja ovakve vrste robe primatelj i pošiljatelj trebaju se informirati o uvjetima koji reguliraju uvjetno dopušteno slanje ovih i sličnih proizvoda i roba u poštanskim pošiljkama unutar tržišta Europske unije. Za slanje kulturnih dobara također postoje određeni uvjeti koje treba ispuniti.
 
Pošiljke za države izvan Europske unije i iz država izvan Europske unije i dalje podliježu carinskom nadzoru.
Mogu li se pošiljke u međunarodnom prometu pratiti online sustavom za praćenje pošiljaka na internetskoj stranici Hrvatske pošte?

Online sustavom za praćenje pošiljaka  može se na internetskoj stranici Hrvatske pošte pratiti status međunarodnih hpekspres-pošiljaka – EMS pošiljaka (npr. EA123456789HR), preporučenih pošiljaka (npr. RA123456789HR), pošiljaka s označenom vrijednosti (npr. VV123456789HR), paketa bez označene vrijednosti (npr. CP123456789HR) i paketa s označenom vrijednosti (npr. CV123456789HR).
 
Broj pošiljke unosi se u predviđeno polje u cijelosti i bez razmaka između slova i znamenaka, npr. EE123456789HR.
 
Ako u online sustavu za praćenje podataka na našoj stranici nema podataka o pošiljkama nakon što su prispjele u odredišnu državu, ti se podatci mogu naći na internetskoj stranici odredišne poštanske uprave ako ta uprava objavljuje takve podatke.
Broj država s kojima je moguće potpuno end-to-end online praćenje pošiljaka stalno se povećava, a kakva je dostupnost ove usluge prema pojedinim državama može se vidjeti u Vodiču za međunarodne usluge , stavka „track&trace“.
 
Mogu li se pošiljke bez prijamnog broja pratiti online sustavom za praćenje pošiljaka na internetskoj stranici Hrvatske pošte?
Status pošiljaka bez prijamnog broja (u koje spadaju čestitke, razglednice, pisma, izravna pošta i tiskanice) ne može se pratiti online sustavom za praćenje, jer se ove pošiljke u sustavu ne evidentiraju. Zato se status ovakvih pošiljaka ne može utvrditi.
 
Što ako moja pošiljka nije uručena ili ako je pošiljka oštećena?
Prigovor u međunarodnom poštanskom prometu zbog gubitka ili oštećenja pošiljke za koju se izdaje potvrda o primitku (međunarodna hpekspres-pošiljka, preporučene i vrijednosne pošiljke, paketi) podnosi se uz predočenje potvrde o primitku i pokretanjem potražnog postupka.

Potražni postupak može se pokrenuti u bilo kojem poštanskom uredu, bez plaćanja naknade, u roku od 6 mjeseci računajući od prvog sljedećeg dana nakon primitka poštanske pošiljke.

Potražni postupak u međunarodnom prometu rješava se u najkraćem roku, a mora biti završen najkasnije u roku od dva mjeseca računajući od dana pokretanja postupka.

U skladu s aktima Svjetske poštanske unije potražni postupak ne može se pokrenuti za pošiljke zaprimljene bez prijamnog broja (tzv. obične pošiljke) s obzirom na to da se ove pošiljke ne evidentiraju u sustavu, uručuju se primatelju bez potpisa i njih se u poštanskom sustavu ne može pojedinačno pratiti.
Može li se osigurati pošiljka u međunarodnom prometu?
Pošiljka u međunarodnom prometu može se osigurati korištenjem usluge vrijednosne pošiljke  ili vrijednosnog paketa ako tu uslugu dopušta odredišna poštanska uprava. Najveći iznosi do kojih se može osigurati pošiljka ovise o propisima odredišne države, ali nikako ne mogu biti viši od 4000 DTS-a (32.922,00 kn). Maksimalni iznosi do kojih se može osigurati pošiljka za pojedinu državu mogu se naći u Vodiču za međunarodne usluge .
Što znači podatak o pošiljci koji dobijem kroz „online“ sustav za praćenje pošiljaka – pojašnjenje statusa pošiljaka?
Pošiljka u polazu za inozemstvo – podatci o pošiljci prije nego što pošiljka napusti polaznu poštansku upravu:
  • Recive item from customer (Otb) – pošiljka predana polaznoj poštanskoj upravi na otpremu.
  • Insert item into bag (Otb) – pošiljka je pripremljena za otpremu u inozemstvo. Ovaj je događaj u pravilu datum otpreme pošiljke; sljedeći događaj o pošiljci bit će nakon skeniranja pošiljke u odredišnoj poštanskoj upravi.
Pošiljka u dolazu iz inozemstva – podatci o pošiljci nakon prispijeća pošiljke u odredišnu poštansku upravu:
  • Receive item at office of exchange (Inb) – pošiljka prispjela u centar za razradu međunarodnih pošiljaka odredišne poštanske uprave.
  • Send item to customs (Inb) – pošiljka je otpremljena mjerodavnoj carinskoj ispostavi radi obavljanja carinskog postupka.
  • Retention reason: Invoice missing (Inb) – razlog zadržavanja pošiljke: nedostaje račun u pošiljci.
  • Awaiting presentation to customs commissioner – pošiljka čeka na carinski pregled.
  • Return item from customs (Inb) – pošiljka vraćena s carine.
  • Send item to domestic location (Inb) – pošiljka poslana prema odredištu.
  • Receive item at delivery office (Inb) – pošiljka prispjela u dostavni poštanski ured.
  • Unsuccessful item delivery attempt (Inb) – neuspješan pokušaj dostave.
  • Deliver item (Inb) – pošiljka je uručena.
Koliki je iznos poštarine za slanje pošiljke u inozemstvo?
 Na internetskim stranicama Hrvatske pošte u kategoriji Pravinici i cjenici pogledajte aktualni cjenik poštanskih usluga u Izvadku iz cjenika poštanskih usluga u PDF formatu .

Također, u odjeljku „Izračun cijene slanja pošiljke“ nalazi se kalkulator za precizan izračun poštarine za svaku vrstu usluge prema pojedinim destinacijama. 
Koliki je iznos naknade štete za gubitak, oštećenje ili umanjenje sadržaja međunarodnih pošiljaka?
U skladu s aktima Svjetske poštanske unije iznosi naknada štete za pošiljke u međunarodnom prometu prikazani su u tablici.
 
  Gubitak,
potpuno oštećenje ili umanjenje sadržaja
Djelomično oštećenje ili djelomično umanjenje sadržaja
Preporučena pošiljka 30 DTS-a (259,02 kn) + plaćena poštarina U visini stvarne štete, ali najviše do 30 DTS-a (259,02 kn)
Pismo s označenom vrijednosti Iznos označene vrijednosti + plaćena poštarina U visini stvarne štete, ali najviše do iznosa označene vrijednosti
Paket bez označene vrijednosti 40 DTS-a (345,35 kn) po paketu + 4,5 DTS-a (38,85 kn) po kilogramu ili dijelu kilograma + plaćena poštarina U visini stvarne štete, ali najviše do iznosa za gubitak paketa
Paket s označenom vrijednosti Iznos označene vrijednosti + plaćena poštarina U visini stvarne štete, ali najviše do iznosa označene vrijednosti
EMS – međunarodni hpekspres*
*osim u slučajevima kada su bilateralno dogovoreni drugačiji iznosi
Za pošiljke koje sadrže dokumente 30 DTS-a (259,02 kn);
za pošiljke koje sadrže robu 130 DTS-a (1.122,42 kn) + plaćena poštarina 
U visini stvarne štete, ali najviše do 30 DTS-a (266,90 kn) za dokumente;
za pošiljke koje sadrže robu 130 DTS-a (1.122,42 kn)
Evidentirana „M“-vreća
 
150 DTS-a (1.295,08 kn) + plaćena poštarina
 
U visini stvarne štete, ali najviše do 150 DTS-a (1.295,08 kn)
  

Iznosu nakade štete za gubitak, potpuno oštećenje ili potpuno umanjenje sadržaja pridodaje se iznos naplaćene cijene poštanske usluge:

- Ne može se ostvariti naknada štete za pošiljke za koje se ne izdaje potvrda o primitku (obične pošiljke).
- DTS – specijalno pravo vučenja: 1 DTS = 8,6339 kn za 2015. godinu; 1 DTS = 9,4331 za 2016. godinu
- U skladu s aktima Svjetske poštanske unije Hrvatska pošta ne odgovara za izgubljenu korist niti za stvarnu štetu koja može nastati zbog gubitka, oštećenja ili umanjenja sadržaja poštanske pošiljke te prekoračenja roka za prijenos i uručenje poštanske pošiljke.
Mogu li pošiljke biti zapakirane u drvenu ambalažu?
Pošiljke za inozemstvo mogu biti zapakirane u drvenu ambalažu, međutim, radi smanjenja rizika unošenja i širenja karantenskih štetnih organizama u drvenom materijalu za pakiranje, drvena ambalaža može se prihvatiti samo ako je drveni materijal tretirala ovlaštena tvrtka i ako je označen ovakvom službenom oznakom:
 

Pod drvenim materijalom za pakiranje podrazumijevaju se palete, sanduci, kutije, okviri, nosači, pregrade, obloge i svi drugi proizvodi koji tijekom primarne prerade nisu bili podvrgnuti zagrijavanju, tlaku ili lijepljenju osim onih izrađenih od netretiranog drva tanjeg od 6 mm.

Nepridržavanje ovog propisa može dovesti do zabrane izvoza, zapljene ili uništenja pošiljke u odredišnoj državi.

Prema zadnjim podatcima u Hrvatskoj je trenutačno registrirano oko 110 tvrtki za primjenu postupka tretiranja i označavanja drvenog materijala za pakiranje robe u međunarodnom prometu. Njihov se popis može naći na internetskoj stranici Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja .
Za koje države mogu poslati pošiljku s otkupninom (primatelj plaća robu prilikom preuzimanja pošiljke)?
Fizička osoba iz Republike Hrvatske može poslati fizičkoj osobi pošiljku s otkupninom (COD – Cash on Delivery) u Grčku, Mađarsku, Portugal, Slovačku i Sloveniju. Maksimalan iznos otkupne vrijednosti je 1.500,00 DTS-a (12.346,05 kn).

Otkupna pošiljka je poštanska pošiljka za koju pošiljatelj prigodom predaje pošiljke zahtijeva da se uruči primatelju uz prethodnu naplatu otkupnog iznosa u korist pošiljatelja pošiljke.
Koliki su ukupni troškovi (carinski i poštanski) koji se naplaćuju kod uvoza robe u poštanskim pošiljkama iz inozemstva u RH?
Roba u uvozu u RH u poštanskim pošiljkama podliježe naplati carinskog duga (carina, PDV-a i eventualno posebne trošarine) sukladno Carinskom zakonu i Zakonu o PDV. Dodatne informacije o visini carinske stope i načinu utvrđivanja carinske vrijednosti (osnovice za carinu) mogu se dobiti na službenoj web stranici Carinske uprave www.carina.hr ili na njihovoj e-mail adresi: odjel_za_odnose_s_javnoscu@carina.hr

Također osim carinskih troškova za pošiljke koje podliježu naplati carinskog duga („OCARINJENE“) kod uvoza naplaćuju se i poštanski troškovi:
 
1.     Podnošenje pošiljke na carinski pregled:
masa pošiljke do 2 kg - 37,50 kn;
masa pošiljke od 2 kg do 5 kg - 50,00 kn;
masa pošiljke od 5 do 30 kg - 62,50 kn.
 
2.     Ubrzano Podnošenje pošiljaka na carinski pregled po  zahtjevu korisnika:
masa pošiljke od 0 do 30 kg - 75,00 kn.
 
3.     Uz uslugu podnošenja pošiljke na carinski pregled naplaćuje se i eventualna ležarina i poštarinu za poziv radi dostave dokaza o vrijednosti robe ako je poziv bio upućen primatelju*.
 
* eventualna ležarina i poštarinu za poziv radi dostave dokaza o vrijednosti robe ako je poziv bio upućen primatelju naplaćuje se i u slučaju kada je pošiljka oslobođena od plaćanja carine i/ili PDV-a.
 
Cijene su iskazane s PDV-om.
Kako i gdje mogu reklamirati iznos carinskog duga (carina i PDV-a) za robu prispjelu u poštanskoj pošiljci?
Iznos carinske vrijednosti robe, odnosno iznos carinskog duga (carina i PDV) na robu u uvozu utvrđuje carinska služba, koja se nalazi pri Poštanskom uredu carinjenja, na osnovi priloženog originala računa, odnosno usporedbom s cijenama iz kataloga, procjenom, vještačenjem i sl. u nedostatku računa.
Ako se primatelj ne slaže s utvrđenim iznosom carinskog duga (carine i PDV-a), tada može odbiti primitak pošiljke i tražiti da se neotvorena pošiljka vrati carinarnici na ponovno carinjenje. Primatelj treba obvezno kontaktirati s carinom ili sa svim dokumentima u vezi s pošiljkom doći u Poštanski ured carinjenja preko kojeg je pošiljka uvezena u Republiku Hrvatsku.
Treba li za izvoz i iznošenje kulturnih dobara iz RH imati odobrenje od mjerodavnog tijela?
Za izvoz u treće zemlje ili za iznošenje kulturnih dobara u države članice Europske unije pošiljatelj treba imati odobrenje od Ministarstva kulture, odnosno za Grad Zagreb od Gradskog ureda za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba.
Gdje se mogu naći podatci o općim carinskim uvjetima i carinskoj proceduri prilikom uvoza robe u poštanskim pošiljkama u pojedinu odredišnu državu?
Podatke o općim carinskim uvjetima, carinskoj proceduri, visini carine, kontaktima za carinska i poštanska pitanja te ostalim korisnim informacijama prilikom uvoza robe u poštanskim pošiljkama u pojedinu odredišnu državu mogu se naći u Priručniku za carinska pitanja (Postal Export Guide) . Priručnik je objavila Svjetska poštanska unija, a ažuriraju ga poštanske uprave u suradnji s nacionalnim carinama. Broj država za koje trenutačno postoje objavljeni podatci u ovom Priručniku nije konačan i postupno se dopunjuje.
Kako se carine pošiljke?
HP-Hrvatska pošta d.d. kao ovlašteni carinski deklarant u poštanskom prometu obavlja uslugu podnošenja poštanskih pošiljaka na carinski pregled.
 
  • HP naplatit će ovu uslugu samo za one pošiljke za koje Carinska uprava tj. Ministarstvo financija odluči da je potrebno platiti carinu i/ili PDV.
  • Račun Ministarstva financija za naplatu carine i PDV-a prilaže se u pošiljku.
  • Zaposlenik Hrvatske pošte dužan je primatelju izdati Potvrdu o naplati, a račun uručiti narednog radnog dana redovnom dostavom.
  • Treba li Carini dostaviti dodatnu dokumentaciju (račun, potvrda i sl.) za uvoz sadržaja, o tome će primatelj biti obaviješten.
  • Manipulativni troškovi su jedinstveni bez obzira na koju adresu u Hrvatskoj su pošiljke adresirane, a sastoje se od:
-Cijene za podnošenje na carinski pregled su 30, 40 ili 50 kuna bez PDV-a, ovisno o masi pošiljke.
-Otpreme poziva za dokaz Carinarnici u iznosu od 12,90 kuna.
-Ležarine (ukoliko je ima) u iznosu od 0,88 bez PDV-a po danu.
-Naplate HUB-a 5 kuna minimalno, a 80 kuna maksimalno.
 
Cjenici svih usluga i opći uvjeti poslovanja HP-Hrvatske pošte d.d. dostupni u svakom poštanskom uredu te na našim službenim internetskim stranicama https://www.posta.hr/pomoc-i-informacije/pravilnici-i-cjenici
Je li moguć i koji je postupak povrata u inozemstvo neodgovarajuće robe naručene internetom, a primljene poštom?
 Primatelj robe u pošiljkama iz trećih zemalja koji želi vratiti neodgovarajuću robu u zemlju podrijetla i koji želi ostvariti pravo na povrat ili otpust carinskog duga (carina i PDV) pošiljku mora vratiti uz izvoznu carinsku deklaraciju koju je izradio ovlašteni otpremnik (špediter). Korisnik će pravo na povrat ili otpust duga ostvariti samo ako su zadovoljeni svi carinski uvjeti za povrat neodgovarajuće robe u skladu s carinskim propisima.
Primatelj robe u pošiljkama iz trećih zemalja koji želi neispravnu robu poslati na popravak ili zamjenu u zemlju podrijetla, da bi ostvario pravo neplaćanja carine na zamijenjenu robu, mora uz pošiljku kojom vraća robu predati carinsku deklaraciju za privremeni izvoz, koju je izradio ovlašteni otpremnik (špediter).
HP otpremništvo može se nazvati na telefonske brojeve: 01 4981 720 i 01 4981 538 ili na adresu e-pošte: otpremnistvo@posta.hr.
Može li se poslati pošiljka u inozemstvo tako da poštarinu plati primatelj?
 Pošiljka se tako ne može poslati u inozemstvo. Poštarinu mora platiti pošiljatelj pošiljke.
Tko uručuje međunarodne pošiljke u inozemstvu?
Partneri Hrvatske pošte u inozemstvu su poštanske uprave, koje uručuju pošiljke.
Podnesen je zahtjev za naknadu štete, ali korisnik nije dobio naknadu. Kada će biti isplaćena naknade štete?
 Naknada štete za pošiljke u međunarodnom prometu isplaćuje se na dva načina:
 
-          u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva za naknadu štete (klasičan način)
-          u roku od 30 dana od dana preuzimanja pošiljke vraćene zbog toga što nisu zadovoljeni sigurnosni ili carinski razlozi (skraćeni postupak).
 
Na internetskim stranicama vidi se da je pošiljka već više dana u odredišnoj državi, a nije uručena. Što učiniti?
 Ako se pošiljka nalazi u odredišnoj državi a nije uručena te se više dana ne mijenja njezin status, može se poduzeti sljedeće:
-       podnijeti službena potražnica
-       uputiti primatelja da stupi u kontakt s odredišnom poštanskom upravom i da dogovori uručenje pošiljke.
Mogu li poslati hranu u inozemstvo?
 Proizvodi koji se šalju u međunarodni promet, dakle u drugu državu, ne smiju biti iz kućne radinosti, odnosno moraju imati deklaraciju proizvođača. Prehrambeni  proizvodi (med, vino, maslinovo ulje i sl.) koji se predaju za otpremu u međunarodnom zračnom prometu moraju biti tvornički zapakirani i označeni deklaracijom proizvođača.
Zašto se ne izdaje račun za naplaćene poštanske troškove za međunarodnu pošiljku (podnošenje pošiljke na carinski pregled, slanje poziva i poštarina na uplatnicu Fine)?
 Prilikom isporuke u poštanskom uredu međunarodne poštanske pošiljke opterećene carinskim davanjima primatelju se obvezno izdaje račun za naplaćeni iznos. Ako se pošiljka dostavlja na primateljevu adresu, poštar će primatelju izdati potvrdu o naplati i dostaviti mu račun sljedećom redovitom dostavom. Račun za carinska davanja (PDV) primatelj dobiva priložen uz pošiljku.
Račun za manipulativne troškove Hrvatske pošte sastoji se od sljedećih stavki:
  • cijene za podnošenje pošiljke na carinski pregled (30,00, 40,00 ili 50,00 kn – bez PDV-a, ovisno o masi pošiljke)
  • otpreme poziva za dokaz carinarnici (12,90 kn)   
  • ležarine (1,10 kn, ako postoji taj trošak)
  • naplate obrasca HUB (5,00 kn).
Ako primatelj pošiljke nije primio račun za ove troškove na kućnu adresu, može Sektoru za korisnike podnijeti zahtjev za ponovnu dostavu računa.
Zašto Hrvatska pošta na stranici za praćenje međunarodnih pošiljaka ne ažurira redovito statuse?
 Nakon što je međunarodna pošiljka obrađena u Carinarnici Zagreb i otpremljena s teritorija Republike Hrvatske prelaskom pošiljke na teritorij druge države Hrvatska pošta više nije mjerodavna za dostavu pošiljke. U skladu s aktima Svjetske poštanske unije upit o pošiljci možemo uputiti odredišnoj poštanskoj upravi samo na temelju potražnog postupka, koji može pokrenuti pošiljatelj pošiljke. Nakon prispijeća pošiljke odredišna poštanska uprava status o primljenoj pošiljci nerijetko ne ažurira u sustavu za praćenje pošiljaka vidljivom na internetskim stranicama Hrvatske pošte. Zato svakako savjetujemo da primatelj potraži informaciju o pošiljci u svojoj poštanskoj upravi.
 
Kako se ispostavlja račun za naplaćene poštanske troškove za međunarodnu pošiljku?
 Prilikom isporuke međunarodne poštanske pošiljke,  opterećene carinskim davanjima, u poštanskom uredu primatelju se obvezno izdaje račun za naplaćeni iznos. Ako se pošiljka dostavlja na adresi, poštar korisniku izdaje potvrdu o naplati i  dostavlja mu račun sljedećom redovnom dostavom.
 
Račun na ime carinskih davanja (PDV-a) korisnik zaprima priložen uz pošiljku, a što se tiče računa na ime manipulativnih troškova Hrvatske pošte, poštar korisniku izdaje potvrdu o naplati i  dostavlja mu račun sljedećom redovnom dostavom. Korisnik dostavu računa na kućnu adresu može zatražiti i od Sektora za korisnike.
 
Stavke računa su:
-     cijene za podnošenje na carinski pregled (30,00 ili 40,00 ili 50,00 kn – bez PDV, ovisno o masi pošiljke);
-     otprema poziva za dokaz carinarnici – 12,90 kn;   
-     ležarina – 1,10 kn (ako je ima)
-     naplata HUB-a – 5,00 kn
Želim poslati paket u inozemstvo. Kako mogu doznati kad je paket uručen?
 Ako vam je potrebna pisana potvrda da je primatelj primio pošiljku koju ste mu poslali, prilikom predaje pošiljke zatražite dopunsku uslugu „Povratnica“. Primatelj će svojim potpisom potvrditi da je pošiljku primio, a potpisani obrazac bit će vam vraćen poštom. Dopunska usluga „Povratnica“ naplaćuje se prema važećem cjeniku poštanskih usluga.
Je li je moguće Hrvatskom poštom poslati paket iz Zagreba do Aucklanda (Novi Zeland) u kojem bi bio alat. Dio alata je na bateriju, a ne na struju. Radi se o ručnom alatu (bušilica, brusilica itd.)
 Zbog sve većeg fokusa zrakoplovnih kompanija na sigurnost prijevoza, propisi kojima se uređuje prijevoz litijevih baterija postroženi i zračne kompanije ih moraju rigoroznije provoditi. Stroži propisi tako su utjecali na prijam te prijevoz poštanskih pošiljaka koje sadrže litijeve baterije.
 
Litijeve baterije, osim malih okruglih baterija (poput onih za satove), nije dozvoljeno slati u poštanskim pošiljkama (pismovne pošiljke, paketi i EMS) osim pod određenim uvjetima.
 
U poštanskim pošiljkama mogu se zaprimiti litijevi članci i baterije pod sljedećim uvjetima:
 
     a)  Litijeve baterije ili litijevi članci mogu se prihvatiti samo ako su umetnuti (sadržani) u opremi;
     b)  Količina litija ili snaga vat sati ne smiju prelaziti zadanu vrijednost:
     -  za litijev metalni članak ili litijeve slitine sadržaj litija ne smije biti veći od 1 g, za litijev ionski članak broj vat-sati ne smije biti veći od 20 Wh
     -  Za litijevu metalnu bateriju ili litijeve slitine ukupni sadržaj litija ne smije biti veći od 2 g, a za litijevu ionsku bateriju broj vat-sati ne smije biti veći od 100 Wh;
     c)  Poštanska pošiljka može sadržavati najviše četiri litijeva članka ili dvije litijeve baterije umetnute u opremu
     d)  Neprihvatljivi su oštećeni litijevi članci i baterije.
 
Litijeve baterije, za koje je poznato ili se pretpostavlja da su neispravne ili oštećene, predstavljaju visok rizik za sigurnost osoblja i imovine, stoga one nisu dozvoljene za prijevoz zrakoplovom niti u kojem slučaju. U slučajevima kada se neispravna ili oštećena litijeva baterija nalazi u laptopu, mobilnom telefonu ili nekom drugom uređaju, baterija se mora izvaditi i odstraniti prije predaje pošiljke.

Imate pitanje? Nazovite Kontakt centar Hrvatske pošte 072 303 304
Pronađite poštanski ured ili broj
Izračunajte cijenu slanja pošiljaka online
Pratite svoju pošiljku online!