Lun i njegovi maslinici poznati su kao poseban fenomen Mediterana
 
Zagreb, 7. srpnja 2017. – Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 10. srpnja prigodnu poštansku marku „PUMed – drveće Mediterana: lunske masline“. Autorica poštanske marke s motivom lunskih maslina je Nataša Odak, dizajnerica iz Zagreba. Naklada poštanske marke nominalne vrijednosti 5,80 kuna iznosi 150.000 primjeraka, a izdana je u arku od 16 maraka. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Ovo izdanje, kao i sva ostala izdanja poštanskih maraka može se kupiti u internetskoj trgovini Hrvatske pošte, www.epostshop.hr.

Na samome kraju otoka Paga, od punte svetoga Martina do Dudića, pa dalje Gagerom, Jakišnicom i Stanišćem protežu se znameniti samonikli lunski maslinici. Na površini od oko 1300 hektara raste otprilike 80.000 autohtonih stabala, a oko mjesta Lun, dvadesetak kilometara od grada Novalje, prostire se 60 hektara osobito slikovitih maslinika s 1500 stabala divljih maslina Olea oleaster linea cijepljenih s pitomom maslinom oblicom.

Lun i njegovi maslinici na krajnjemu sjevernom dijelu produženoga kraka otoka Paga već su poznati u globalnim razmjerima kao poseban fenomen Mediterana. Lunski ili kako domaći kažu „lunjski“ maslinici kao da su nastali nekim čudom u kamenjaru gdje gotovo i nema obradive zemlje. Slični rezervati divljih maslina postoje još samo na dva mjesta: u Izraelu i u Grčkoj. Lun, međutim, ima primat po koncentraciji stabala u ozračju netaknute prirode, ali i po njihovoj starosti.

Većina maslina ima nekoliko stoljeća, više stotina stabala starije je od tisuću godina, a najstarija među njima ima 1700 godina. Lunske su masline prirodno čudo jer mnoge od njih rastu iz kamena, a stalno klijaju nove, što se ne događa ni u jednomu sličnom masliniku. Divlja maslina, vazdazelena Olea oleaster linea, ima malene i vrlo uljaste plodove i danas je iznimno rijetka šumska vrsta u mediteranskome bazenu.

Zbog autohtonih maslina i načina prerade sva su lunska ulja bogata prirodnim antioksidansima i u kategoriji su ekstradjevičanskih. Projekt „Vrtovi lunjskih maslina“, najvećim dijelom financiran iz fondova Europske unije, omogućio im je još atraktivniji pristup. Kroz djelomično neprohodan maslinik uređene su šetnice, za obilaske prometuju i električna vozila, a sagrađen je i slikovit amfiteatar za kulturne događaje. Lunski je maslinik magično mjesto zbog simbioze maslina i ovaca, klanaca omeđenih suhozidima te stijena sraslih s korijenjem i deblima. Iskonska borba elementarnih sila u stoljetnim je stablima oblikovala neobične forme i stvorila izniman muzej prirodnih skulptura.