 |
|
Pretraživanje poštanskih ureda u HP d.d.
|
|
|
 | | [Prethodna marka] [Slijedeća marka] |  | | ZAGREBAČKI VELESAJAM | Br. serije: 318 | Vrsta: P | Maraka u seriji: 1 Marka je izdana u arku od 20 maraka. Hrvatska pošta prodaje i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC) i list prvog dana.
|  Prikaz u punoj veličini |  | Marka br: 318 ZAGREBAČKI VELESAJAM | | Vrijednost: | 1,8 kn | | Autor: | Boris Ljubičić, dizajner, Zagreb | | Veličina: | 29,82 x 35,50 mm | | Papir: | bijeli, 102g, gumirani | | Zupčanje: | 14, češljasto | | Tisak: | višebojni offset | | Tiskara: | AKD - Hrvatski tiskarski zavod, Zagreb, Savska cesta 31 | | Datum izdanja: | 21.1.1999 | | Naklada: | 350000 |
| Marka je izdana u arku od 20 maraka. Hrvatska pošta prodaje i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC) i list prvog dana.
U Zagrebu se sajmovi redovito održavaju od 11. stoljeća, što znači od doba utemeljenja zagrebačke biskupije (1094). Riječ je o tzv. Kraljevskom sajmu, koji se održavao svake godine, a trajao je dva tjedna. Još 1242. godine hrvatsko-ugarski kralj Bela IV dekretom nazvanim "Zlatna Bula" dodijelio je Zagrebu status "slobodnog kraljevskog grada s pravom održavanja sajmova". Godine 1864., na današnjem Kazališnom trgu, organizirana je Zemaljska izložba Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, koja je okupila gospodarstvo iz svih dijelova naše zemlje. Upravo ta priredba, održana nekoliko puta, bila je stvarna preteča Zagrebačkog zbora osnovanoga 1909. godine, kada je Zbor s tradicijom od preko 750 godina započeo djelovati kao suvremeno sajamsko odredište. Godine 1922. Zagrebački zbor dobiva međunarodno obilježje: te se godine organizira Prvi međunarodni sajam uzoraka. Godine 1925. uveden je redoviti Proljetni sajam sa salonom automobila, te razni drugi sajmovi. Naziv Zagrebački velesajam dobiva 1946., a na južnu obalu Save seli 1956. godine, kada je i započeo puni njegov razmah, posebno u proširenju broja zemalja i izlagača, pa postaje jednim od značajnijih europskih i svjetskih sajamskih odredišta. |  | |
|  |
|  |
|
 |
|
|
Ispiši
|