100 godina Klinike za bolesti uha, nosa, grla i kirurgiju glave i vrata Medicinskog fakulteta u Zagrebu

22.9.2021.
Nova prigodna poštanska marka
 
Zagreb, 22. rujna 2021. – Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 24. rujna 2021. novu prigodnu poštansku marku čiji je motiv simboličan prikaz zvučnih valova. Autorica marke je Jana Žiljak-Gršić, dizajnerica iz Zagreba. Nominalna vrijednost marke je 3,30 kn, a tiskana je u nakladi od 30.000 primjeraka. Marka je izdana u arku od 16 maraka, a Hrvatska pošta otisnula je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).
 
Tekst u povodu izlaska nove prigodne marke napisao je prof. dr. Drago Prgomet, predstojnik Klinike.
 
Zagrebačka Otorinolaringološka klinika vrata počela je s radom 26. rujna 1921. kao jedna od prvih klinika novoosnovanog Medicinskog fakulteta. Za prvog predstojnika Klinike izabran je profesor Dragutin Mašek, ujedno prodekan Medicinskog fakulteta. Klinika je od utemeljenja bila nastavna baza za studente Medicinskog fakulteta te iznimna stručna i znanstvena institucija čiji su brojni liječnici ostavili neizbrisiv trag u hrvatskoj medicini.
 
Kako u vrijeme osnivanja Medicinskog fakulteta u Zagrebu još nisu bile završene zgrade za planirani smještaj klinika na Šalati, grad Zagreb dopustio je da se u zgradi pučke škole u Draškovićevoj ulici 17 (današnja Osnovna škola „Dr. Ivan Mertz“) uredi Otorinolaringološka klinika. Iste godine, 22. listopada, održano je svečano otvaranje Klinike, te je tom prigodom profesor Mašek održao predavanje pod naslovom „Opseg i važnost otorinolaringologije“. Bilo je to prvo predavanje iz kliničke medicine za studente na tek otvorenom Fakultetu. Sestrinsku službu i njegu bolesnika od osnivanja Klinike obavljaju časne sestre Reda Svetog Križa sa sjedištem Provincije u Đakovu.
 
Klinika se seli na Šalatu 1933., kada slijede godine adaptacije i opremanja tako da Klinika konačno dobiva svoj profil uoči Drugoga svjetskog rata. Ovo je razdoblje obilježeno imenom Ante Šercera koji je bez iznimke ocijenjen za najsnažniju ličnost naše otorinolaringologije. Šercer je vodio Kliniku do 1945., kada ga komunistička vlast smjenjuje, da bi 1946. bio imenovan voditeljem ORL odjela u bolnici u Vinogradskoj ulici, koji će dvadeset godina poslije pod njegovim vodstvom postati druga zagrebačka ORL klinika.
 
Vrijeme nakon Drugoga svjetskog rata bilo je obilježeno i organizacijskim promjenama i daljnjim razvojem Klinike te nastojanjima da ostane u vrhu europske i svjetske otorinolaringologije. Dva su predstojnika obilježila ovo razdoblje: profesori Branimir Gušić i Zvonimir Krajina. Neposredno nakon rata u Draškovićevoj ulici 19 osniva se Audiološki centar kao izdvojeni dio Klinike, prvi takav centar u Hrvatskoj. Centar je 1976. preseljen u novosagrađenu zgradu za tu namjenu na Šalati, smještenu uz zgradu matične Klinike. Nakon odlaska profesora Krajine u mirovinu, na čelo Klinike dolazi profesor Franjo Kosoković, a poslije njega predstojnici do današnjeg dana bili su Radovan Subotić, Stjepan Simović, Mislav Gjurić, Damir Gortan te Drago Prgomet u čijem je mandatu Klinika preseljena na Rebro kao dio KBC-a „Zagreb“.
 
Svjesni potrebe daljnjeg razvoja, multidisciplinarnosti, kao i ograničavajućih mogućnosti kada je riječ o opremi i prostoru na Šalati, stručni kolegij Klinike donosi 2006. odluku o preseljenju na Rebro. Konačno, 15. listopada 2007. stacionar, poliklinika i operacijski trakt Klinike počinju rad u novim komfornim i kvalitetno opremljenim prostorima na Rebru.
 
Danas je Klinika perjanica hrvatske otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata. Klinika je centar za primjenu 3D navigacijskog sustava za kirurgiju baze lubanje, ultrazvučnog noža, intraoperativnog monitoringa živaca, JET anestezije, lasera, minimalno invazivno endoskopskih postupaka na bazi lubanje, na grkljanu, sinusima, štitnoj žlijezdi i niza drugih suvremenih procedura. Znatan je broj domaćih i međunarodnih projekata u kojima sudjeluju djelatnici Klinike, a mnogi se izvrsni skupovi i tečajevi organiziraju u prostorima Klinike. Sve je to rezultat rada više od stotinu djelatnika Klinike, liječnika i sestara, logopeda, psihologa i fizioterapeuta, službenika i pomoćnog osoblja.