100. obljetnica Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih

24.8.2021.
Nova prigodna poštanska marka
 
 
Zagreb, 24. kolovoza 2021. – Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 26. kolovoza 2021. novu prigodnu poštansku marku u povodu 100. obljetnice Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih. Motiv na poštanskoj marki je naziv marke, „100. obljetnica Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih“, napisan jednoručnom abecedom. Autorica marke je Alenka Lalić, dizajnerica iz Zagreba. Marka nominalne vrijednosti 3,30 kn izdana je u arku od 12 maraka. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).
 
Tekst u povodu izlaska nove prigodne marke pripremila je Jadranka Krstić, predsjednica Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih.
 
Hrvatski savez gluhih i nagluhih (HSGN) ove godine slavi 100 godina organiziranog postojanja. Povijesni temelj organiziranom udruživanju dali su početkom 20. stoljeća prvi učenici koji su završili zagrebačku školu za gluhe koju je 1885. otvorio gluhi učitelj Adalbert Lampe. Prije 100 godina, 1921., registrirano je prvo društvo gluhih, nazvano „Dobrotvor“, a njegov prvi predsjednik bio je gluhi slikar Ivan Smole. Društvo je postojalo pod navedenim imenom sve do 1945. Nakon rata, 1945., osnovano je novo društvo imenom Savez osoba oštećena sluha Hrvatske – SOOSH – a svrha mu je bila socijalna i društvena djelatnost sa scenskim priredbama, uz intenzivnu športsku aktivnost. Prvi gluhi predsjednik SOOSH-a bio je Josip Komerički. SOOSH je 1948. osnovao i privredno poduzeće DES (Defektni sluhom) te je pokrenuo profesionalnu rehabilitaciju, obrazovanje i osposobljavanje gluhe djece i omladine, a 1949. osnovana je i Škola za gluhe „Slava Raškaj“. U Zagrebu je 1955. u suradnji sa Svjetskom federacijom gluhih te Savezom osoba oštećena sluha Jugoslavije održan II. svjetski kongres gluhih na kojem je sudjelovalo više od 2000 gluhih sudionika iz cijelog svijeta.



Danas je HSGN nacionalna organizacija koja okuplja 23 temeljne udruge članice s više od 13.000 osoba s oštećenjem sluha. HSGN je, među ostalim, član Svjetske federacije gluhih, Europske unije gluhih, Međunarodne federacije nagluhih i Europske federacije nagluhih te Europske unije mladih gluhih. U Hrvatskoj je HSGN član Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH).

HSGN surađuje s mjerodavnim ministarstvima i ostalim tijelima Vlade Republike Hrvatske većim brojem projekata i programa od nacionalnog interesa te je aktivan sudionik u svim zakonodavnim i političkim inicijativama i akcijama u korist osoba s invaliditetom. Usto je i član Vladina povjerenstva za osobe s invaliditetom. HSGN također aktivno djeluje u proučavanju hrvatskoga znakovnog jezika pripremajući literaturu i rječnike, organizirajući seminare i tečajeve hrvatskoga znakovnog jezika i kulture gluhih. Također se ponosi što je Hrvatski sabor 2015. donio Zakon o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u Republici Hrvatskoj, kao i time što je hrvatski znakovni jezik uvršten na Listu preventivno zaštićenih dobara kao nematerijalno kulturno dobro.

Hrvatski znakovni jezik pravi je jezik sa svojom gramatikom, sintaksom i vrlo bogatim fondom znakova. Kao pomoćno sredstvo u komunikaciji uz hrvatski znakovni jezik koriste se dvoručna i jednoručna abeceda, kojom se obično sriču osobna imena, imena institucija, strane riječi ili pojmovi za koje ne postoje znakovi. Dvoručna abeceda je prava hrvatska abeceda, dok je jednoručna abeceda preuzeta i prilagođena iz američkoga znakovnog jezika. U radu HSGN-a, u svih ovih 100 godina, sudjelovali su mnogi gluhi stručnjaci (među kojima je bilo i pravnika, profesora, znanstvenika, umjetnika…) koji su svojim primjerom pokazali da i gluhi mogu sve.