250. obljetnica rođenja najpoštovanijeg skladatelja u povijesti glazbe

250. obljetnica rođenja najpoštovanijeg skladatelja u povijesti glazbe

Nova prigodna poštanska marka s likom Ludwiga van Beethovena
 
Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 11. studenog 2020. novu prigodnu poštansku marku s motivom koji prikazuje portret Ludwiga van Beethovena, radom slikara Josepha Karla Stielera. Autorica prigodnog izdanja je Dubravka Zglavnik Horvat, dizajnerica iz Zagreba, koja se u realizaciji ovog izdanja koristila materijalima iz Beethoven-Hausa, rodne kuće ovoga poznatog skladatelja, a danas muzeja i kulturnog centra smještenog u Bonnu u Njemačkoj. Nominalna vrijednost marke iznosi 13,00 kuna te je otisnuta u nakladi od 60 000 primjeraka. Marka je izdana u arčiću s četiri marke, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Ludwig van Beethoven (Bonn, 1770. – Beč, 1827.), njemački skladatelj iz obitelji flamanskog podrijetla, najveći dio života proveo je u Beču. Premda službeno „okovan“ u uvriježenoj poziciji unutar skladateljskog trojca bečke klasike, kao najmlađi uz Josepha Haydna i Wolfganga Amadeusa Mozarta, dobrano je odškrinuo vrata glazbene romantike. Nastupao je kao dirigent i izvrstan pijanist, a k tomu je bio i prvi važniji skladatelj koji je većinom živio kao slobodan umjetnik bez trajnog zaposlenja. Gord i ponosan, u trajnoj, ali neostvarenoj potrazi za ljubavlju, skladao je mukotrpno boreći se za savršenstvo svakog motiva i fraze.

Njegova se glazba odlikuje jasnoćom forme, dojmljivim melodijama, maestoznošću i pregnantnim ritmom. Kada je njegov dugogodišnji progresivni gubitak sluha 1819. rezultirao potpunom gluhoćom, ni to ga nije spriječilo da napiše neka od svojih najboljih djela, poput veličanstvene Devete simfonije, u koju je, prvi put u povijesti simfonije, uz orkestar dodao i ljudski glas. Oda radosti iz završnog stavka te simfonije odabrana je da kao himna glazbom ujedini Europu.


U Beethovenovu opusu od oko 200 djela najbolji dio pripada instrumentalnoj glazbi: simfonijama, sonatama za klavir i za violinu te komornoj glazbi, osobito gudačkim kvartetima, a među vokalnim djelima ističu se velebna Missa solemnis i opera Fidelio. Mnogi poznaju njegove klavirske skladbe Za Elizu i Mjesečevu sonatu te Petu (Sudbinsku) simfoniju čiji je impresivan početak jedan od najpoznatijih motiva klasične glazbe uopće. Sudeći prema utjecaju koji je imao na daljnji razvoj glazbe i trajnu popularnost njegovih skladbi među širom publikom, može se reći da je Beethoven najpoštovaniji skladatelj u povijesti glazbe.