Hrvatska pošta

Pratite pošiljku

Bjeloglavi sup na poštanskoj marki

20.01.2017.
Zajedničko prigodno izdanje Hrvatske pošte i WWF-a
 
Hrvatska pošta u suradnji sa Svjetskom organizacijom za očuvanje prirode (World Wildlife Fund – WWF) izdaje četiri prigodne poštanske marke s motivom bjeloglavog supa u različitim pozama. Serija poštanskih maraka Bjeloglavi sup pušta se u optjecaj 23. siječnja 2017. godine. Autor ovog prigodnog izdanja je Borut Benčina, akademski slikar grafičar iz Zagreba dok je autor fotografije Hrvoje Grgić, fotograf iz Zagreba. Naklada serije Bjeloglavi sup iznosi 200 000 primjeraka po motivu. Ovo prigodno izdanje Hrvatske pošte sadrži četiri poštanske marke, a svakoj je nominalna vrijednost 4,60 kuna. Marke su izdane u zajedničkom arku od 16 maraka, a izdana je i prigodna omotnica prvog dana (FDC).

Bjeloglavi sup (Gyps fulvus) spada u ptice grabljivice iako se hrani strvinom i gotovo nikada ne napada živi plijen. Važna je karika ekosustava, jer čisti prirodu i tako sprječava širenje zaraza. Jedna je od najfascinantnijih i najvećih ptica koje lete, raspona krila do 2,80 m i težine do 14 kg. U letu gotovo ne maše krilima, već jedri na zračnim strujama, ponekad brzinom većom od 160 km/h. Bjeloglavi sup leti na jako velikim visinama. Nad Obalom Bjelokosti jedan je Rüppellov sup (Gyps rüppellii) letio na visini od 11 280 m, što je najveća zabilježena visina ptičjeg leta. Mužjaci i ženke ne razlikuju se po izvanjskim obilježjima.

Pred stotinjak godina bjeloglavi supovi naseljavali su većinu Hrvatske, a danas su preživjeli samo na Kvarneru, gdje se gnijezde na okomitim stijenama, ponegdje niže od 10 m nad površinom mora. Dnevno u potrazi za hranom prelaze i više stotina kilometara, a kada prvi otkrije strvinu, bjeloglavi sup počinje kružiti, što je znak ostalima da mu se pridruže.

Već u listopadu započinju svadbeni letovi, krilo tik uz krilo. Ženka u siječnju polaže jedno jaje u gnijezdo na litici. Mali se sup izvali nakon 52 do 54 dana tijekom kojih se i mužjak i ženka smjenjuju u inkubaciji. Na prvi let mladi se sup ohrabri nakon gotovo četiri mjeseca, a zatim je još jedan do dva mjeseca ovisan o roditeljima, koje prati u potrazi za hranom. Nakon osamostaljenja napušta matičnu koloniju. S navršenih pet godina života supovi koji prežive nedaće dalekih lutanja vraćaju se na Kvarner, pronalaze partnera i s njim trajno ostaju živjeti na kvarnerskim otocima.
 
Bjeloglavi sup je ugrožena, strogo zaštićena vrsta. U nas ih je preostalo manje od 100 parova. U prirodi bjeloglavi supovi žive do 30 godina, a u zatočeništvu su, u dobrim uvjetima, neki doživjeli 60 godina. U Hrvatskoj zaštitu supova provodi udruga Grifon u suradnji s Ornitološkom postajom Rijeka, HAZU.
 
Prigodni žig prvog dana bit će u uporabi 23. i 24. siječnja u Poštanskom uredu 10101 Zagreb, Jurišićeva 13. Sva izdanja poštanskih maraka mogu se kupiti i putem internetske trgovine Hrvatske pošte www.epostshop.hr