Aktualne informacije

Egzotični kućni ljubimci na poštanskim markama
17.02.2017.

Egzotični kućni ljubimci na poštanskim markama

Prigodna serija „Dječji svijet – kućni ljubimci“

 Zagreb, 17. veljače 2017. – Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 20. veljače već tradicionalnu seriju prigodnih poštanskih maraka Dječji svijet – kućni ljubimci. Motivi ovogodišnjeg izdanja serije su ljubimci iz terarija: iguana, mošusna kornjača, mliječna zmija i jemenski kameleon. Autori Dječjeg svijeta su Lidija Novosel i Adam Peter Maguire, dizajneri iz Zagreba. Naklada izdanja iznosi 150.000 primjeraka po motivu, a marke su izdane u zajedničkom arčiću od 8 maraka. Hrvatska pošta izdat će i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC), a žig prvog dana bit će u uporabi 20. i 21. veljače u Poštanskom uredu 10101 Zagreb, Jurišićeva 13. Sva izdanja poštanskih maraka mogu se kupiti u internetskom dućanu Hrvatske pošte www.epostshop.hr.


ZELENA IGUANA (Iguana iguana)

Iguana je porijeklom iz Srednje i Sjeverne Amerike, nalazimo je u raznim bojama, ovisno o staništu, no osnovna je najčešće zelena. Tijekom 19. stoljeća moreplovci su ih počeli donositi u Europu kao egzotične životinje, a od 20. stoljeća sve se češće drži kao kućni ljubimac. Iguana je biljožder te naraste do 1,5 metar, a težina joj dosegne do 10 kilograma. Razlika među spolovima je u veličini glave i bodlji na leđima – kod mužjaka je sve veće i izraženije. Pri nabavi je dobro uzeti mladu životinju jer se puno lakše navikne na ljude i okolinu, a može se naviknuti i da dolazi na ruku te da se odaziva na ime koje joj damo. Na kraju, to je ljubimac za ljubitelje gmazova koji imaju prostora i vremena da se posvete životinjici jer svaki trenutak koji joj posvetimo ona će višestruko vratiti svojim ponašanjem i veseljem kada vidi svog ljudskog prijatelja.

JEMENSKI KAMELEON (Chameleo Calyptratus)

Kao što njegovo ime kaže, postojbina mu je zapadni Jemen, kao i južni dio Saudijske Arabije, a živi u planinskom okruženju i jede kukce. Tijekom 20. stoljeća donesena je u Europu i godinama se uspješno uzgajala i drži kao kućni ljubimac. Naraste dosta velik za kameleona pa su mužjaci dugački oko 50 centimetara, a ženke do 35 cm. Na glavi imaju izraslinu koju zovemo kaciga, a ona je uz izrasline na nogama znak za raspoznavanje spolova. Mužjak ima „ostruge“ na nogama, a kaciga mu je veća nego u ženke. Izrazito su teritorijalni pa nije dobro imati više njih kao ljubimce. Hrane se cvrčcima, žoharima, skakavcima, raznim vrstama crva, a kad je veći možemo mu dati bebe miševe. Jako je usporen pri kretanju jer se prilagodbom boje tijela stapa s okolinom, a brzim pokretima bi uplašio i otjerao plijen. Želimo li se poigrati s njime nije dobro da ga hvatamo već ga trebamo pustiti da nam se sam popne na ruku i šeće po njoj.

MLIJEČNA ZMIJA (Lampropeltis triangulum)

Kao što samo latinsko ime govori, ova prelijepa zmija je trobojna; naime, osnovna boja je crvena s kolutima crne i bijele ili žute i narančaste boje. Potječe iz Sjeverne i Srednje Amerike i nalazimo je na raznim staništima. Hrani se zmijama, uključujući i otrovnice, gušterima, glodavcima, pticama i jajima ptica ili gmazova. Bojama nalikuje koraljnoj zmiji koja joj je također plijen. Tijekom 20. stoljeća donesena je u Europu gdje je zbog svog lijepog izgleda i mirne naravi postala čest ljubimac ljubitelja zmija. Mliječna zmija naraste do dva metra dužine, može živjeti tridesetak godina, a drži se u terariju iz kojeg je smijemo povremeno puštati van uz nadzor jer bi se mogla bilo gdje zavući. Ove zmije slabo vide, no imaju jako razvijen njuh pa će svog ljudskog prijatelja zapamtiti i prepoznati po mirisu.

MOŠUSNA KORNJAČA (Sternotherus odoratus)

Područje u prirodi u kojem živi ova kornjača prostire se u nekoliko država u SAD-u te dijelom u Kanadi. Pretežno je mesožder, a hrani se glistama, puževima, vodenim kukcima i manjim ribama. Naraste do 15 centimetara dužine i jedna je od manjih kornjača. Od kraja prošlog stoljeća uvozi se u Europu kao zamjena za crvenouhu kornjaču koja je prepoznata kao invazivna te joj je zabranjen uvoz i razmnožavanje u većini država EU. Hranimo je sušenim račićima, ribicama te raznim kukcima. Spolovi se razlikuju po veličini glave te debljini i dužini repa, kod mužjaka je sve veće osim ukupne veličine. Dok je mlada, kad se uplaši, ispušta miris mošusa, po kojem je i dobila ime.