Serija poštanskih maraka s djelima Auera, Kovačevića i Tišova

Zagreb, 28. studenog 2017. – Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 1. prosinca seriju poštanskih maraka Hrvatska likovna umjetnost. Motivi su ovogodišnje serije prigodnih maraka likovni radovi hrvatskih umjetnika Roberta Auera, Ferde Kovačevića i Ivana Tišova. Na prigodnim poštanskim markama (nominalne vrijednosti 3,10 kn) nalaze se djela:

• Kraj crvenog svjetla, Robert Auer, 1911., ulje na platnu
• Bura, Ferdo Kovačević, 1910., ulje na platnu
• Astronom, Ivan Tišov, 1900., ulje na platnu.

Sve navedene slike su iz fundusa Moderne galerije u Zagrebu. Autor fotografija slika koje se nalaze na markama je Goran Vranić, a autori dizajna maraka su Ivana Vučić i Tomislav-Jurica Kaćunić, dizajneri iz Zagreba. Naklada iznosi 100 000 primjeraka po motivu, a marke su izdane u arčićima od šest maraka. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Sve poštanske marke mogu se kupiti u internetskoj trgovini Hrvatske pošte www.epostshop.hr.
Robert Auer, Kraj crvenog svjetla
Slikar Robert Auer (Zagreb, 1873. – 1952.) školovao se u Zagrebu, Beču i Münchenu, gdje je kao jedini hrvatski slikar sudjelovao na izložbi Münchenske secesije. Među osnivačima je Društva hrvatskih umjetnika i hrvatske sekcije Saveza jugoslavenskih umjetnika „Lada“. Ulje na platnu Kraj crvenog svjetla – jedan od vrhunaca Auerova zrela opusa – tipičan je slikarev akt iznimne senzualnosti, s idealiziranim ženskim likom melankoličnog pogleda u erotičnoj pozi te efektnim kontrastom crvenog svjetla i modre pozadine.
Ferdo Kovačević, Bura
Ferdo Kovačević (Zagreb, 1870. – 1927.) nakon završene zagrebačke Obrtne škole zahvaljujući stipendiji studirao je na Kunstgewerbeschule u Beču, a zatim putovao sjevernom Italijom te boravio u Firenci. Jedan je od osnivača Društva likovnih umjetnika te je utemeljitelj hrvatske sekcije Saveza jugoslavenskih umjetnika „Lada“. Bura – često nazivana i Vihor ili Oluja – reprezentativno je djelo slikareva zrelog razdoblja. Na ovoj slici mogu se pronaći svi ključni elementi karakteristični za njegovu interpretaciju krajolika. Uznemirena površina vode s odsjajem obalne vegetacije, drveće povijenih grana s listovima crvenih i žutih jesenskih boja te tamno olujno nebo svjedoče o snazi i ljepoti prirode, koja je Kovačeviću bila trajnom inspiracijom.
Ivan Tišov, Astronom
Ivan Tišov (Viškovci kraj Đakova, 1870. – Zagreb, 1928.) još je za djetinjstva bio fasciniran freskama u đakovačkoj katedrali što ga je – nakon kratkotrajnog pohađanja osječke gimnazije – navelo na nastavak školovanja u zagrebačkoj Obrtnoj školi. Zahvaljujući stipendiji koju mu je priskrbio Izidor Kršnjavi studirao je na Kunstgewerbeschule u Beču, a potom i na Akademiji likovnih umjetnosti u Münchenu. Ulje na platnu Astronom pripremni je rad za alegoriju Znanosti sa svoda Zlatne dvorane palače u Opatičkoj 10. Tišov se odlučio za suzdržani prikaz lika astronoma koji sjedi uz teleskop znatiželjno gledajući prema nebu.
Žig prvog dana bit će u uporabi 1. i 2. prosinca u Poštanskom uredu 10101 Zagreb, Jurišićeva 13.