Serija prigodnih poštanskih maraka Hrvatska likovna umjetnost

 
Zagreb, 22. studenog 2019. – Širiti svijest i znanje o umjetnosti veoma je važno. Ona nas uči kulturi, estetici, promišljanju stvarnog/nestvarnog ili oblika i boja. Često nas poučava kako izlazak izvan okvira ne znači i ostati neshvaćen. Poznavati umjetnost je važno, a još je važnije poznavati nacionalnu umjetnost. Širenje znanja o hrvatskoj likovnoj umjetnosti filatelija Hrvatske pošte shvaća jako ozbiljno, stoga od samih početaka izdaje brojna izdanja koja imaju za motiv radove naših umjetnika. Nove prigodne marke iz serije Hrvatska likovna umjetnost puštaju se u optjecaj 25. studenog 2019. godine.
Motivi novih prigodnih maraka jesu:
Pejzaž autora Huga Conrada von Hötzendorfa iz 1867.; marka nominalne vrijednosti 3,10 kn
Portret djevojčice autora Vjekoslava Karasa iz 1857.; marka nominalne vrijednosti 3,10 kn
Ribari (povratak ribara) autora Joze Kljakovića iz 1935.; marka nominalne vrijednosti 3,10 kn.
Autori prigodnih maraka su Ivana Vučić i Tomislav-Jurica Kaćunić, dizajneri iz Zagreba. Dizajnerski predlošci svake marke nastali su prema fotografijama. Autor fotografija je Goran Vranić, a sve slike prikazane na prigodnim markama su iz fundusa Moderne galerije u Zagrebu. Naklada maraka iz serije Hrvatska likovna umjetnost iznosi 100 000 primjeraka po motivu, a marke su izdane u arčićima od šest maraka. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).
O autorima ulja na platnu:
Hugo Conrad von Hötzendorf jedan je od najvažnijih osječkih slikara 19. stoljeća. Slikati je učio uz oca, a između 1836. i 1838. privatno se usavršavao u Beču. Nakon očeve smrti 1841. godine preuzima njegovo radno mjesto nastavnika u osječkoj risarskoj školi. Kod njega je prve poduke primilo mnoštvo osječkih slikara, ali i mladi Izidor Kršnjavi, koji je poslije ustvrdio kako nikada nije imao boljeg učitelja. U ranijim djelima težio je realističnim prikazima da bi se u kasnijima približio idealizaciji i romantičnoj interpretaciji prirode. Zahvaljujući iznimnom senzibilitetu za svjetlosne efekte te sklonosti detalju, njegovo djelo pripada među najvažnije pejzažne opuse u hrvatskom slikarstvu 19. stoljeća.
Vjekoslav Karas rođen je u Karlovcu 1821. godine i bio je jedini slikar tog doba iz sjevernih hrvatskih krajeva koji se školovao u Rimu. Karas je isprva stvarao pod utjecajem nazarenskog slikarstva da bi zatim nastojao stvoriti vlastiti izraz na temeljima priklona neoklasicizmu, romantizmu i bidermajeru. Autor je nekoliko remek-djela hrvatskog slikarstva 19. stoljeća među kojima je najistaknutija Rimljanka s lutnjom/mandolinom nastala u njegovu rimskom razdoblju.
Jozo Kljaković rođen je u Solinu 1889. godine, a formativni put ovog slikara i pedagoga bio je iznimno bogat i raznolik. Kratko je učio kod Vlahe Bukovca, a studirao je u Rimu i Parizu. Nakon završetka studija u Parizu postaje profesor na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti. Isprva se priklonio secesijskom izričaju, a usmjeravanjem na oblikovanje figure, vrijednost crteža i promišljenu uravnoteženu kompoziciju postaje naš najvažniji predstavnik monumentalnog neoklasicizma.