Novi izgled poštanskih kovčežića

Prepoznatljiv simbol Pošte dobiva novi dizajn
 
Na našim prostorima nalaze se već više od 200 godina. Bili su svjedoci različitih povijesnih događaja i prošli kroz monarhije, kraljevine i države. Tijekom povijesti nosili su razne nazive poput poštanske uložnice, poštanske škrinjice, pismovnog sanduka i pismobernice, sve dok 1921. nije uveden naziv kojim se i danas koristimo – poštanski kovčežić.

Hrvatska pošta je u listopadu počela s postavljanjem poštanskih kovčežića osvježenog dizajna, u skladu s vizualnim identitetom Hrvatske pošte predstavljenim u lipnju 2019. U prvoj fazi, novi kovčežići bit će postavljeni uz 120 poštanskih ureda diljem Hrvatske u kojima je završen rad na usklađivanju izgleda ureda s novim vizualnim identitetom. Unutar jedne godine novi poštanski kovčežići očekuju se na ukupno 400 lokacija. Za dizajn i razvoj novoga poštanskoga kovčežića zaslužni su timovi Hrvatske pošte.

Prvi poštanski kovčežići na našim prostorima postavljeni su za vrijeme Napoleonove okupacije sjeverne i istočne obale Jadrana od 1805. do 1813. Jedan od prvih poštanskih kovčežića, odnosno kamenih uložnica zabilježen je 1806. u Zadru. Primjerak kamene uložnice s natpisom “boite aux lettres“ i danas se može vidjeti na zidu jedne kuće u Splitu.

Na prostoru današnje Hrvatske poštanski kovčežići ulaze u redovitu uporabu 1817. kada se sustav naplate poštarine prenosi na primatelja. Prva poštanska uložnica u Zagrebu postavljena je 1. kolovoza 1850. u današnjoj Ćirilometodskoj ulici, u stanu F. S. Štajduhara, urednika novina. Tridesetak godina poslije poštanske uložnice postavljaju se u deset ulica našega glavnoga grada.

Poštanski kovčežići danas prkose novim komunikacijskim trendovima u svijetu koji se zbog sveopće digitalizacije sve brže mijenja. Mijenja se i Hrvatska pošta koja je već nekoliko godina u procesu sveobuhvatne digitalne transformacije. Novog izgleda i osvježenog dizajna, poštanski kovčežići nastavljaju povezivati Hrvatsku i svjedočiti o vremenu na našim prostorima.