Filteri
Upit (naziv / tekst):
Odaberite temu:
Pretraživanje po godini izdanja:
HRVATSKA NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA (UNESCO)
  • Vrsta: P
  • Datum: 1.7.2021.
Motivi: međimurska popevka, godišnji proljetni ophod Kraljice ili Ljelje iz Gorjana, procesija Za križen na otoku Hvaru, umijeće suhozidne gradnje Autor: Orsat Franković, dizajner iz Zagreba Autori fotografija: Ivo Pervan (proljetni ophod Kraljice ili Ljelje iz Gorjana, umijeće suhozidne gradnje), Mario Romulić i Dražen Stojčić (procesija Za križen na otoku Hvaru), Institut za etnologiju i folkloristiku (međimurska popevka) Marke su izdane u arčićima od 8 maraka, a tiskan je i zajednički arčić s 4 marke i 5 privjesaka. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Privjesak uz marku Međimurska popevka realiziran je u suradnji s Institutom za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu (dokumentacijska građa je notni zapis „Na boru popeva lepa ftičica“; Vinko Žganec, Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja, svezak XI., 1920., 1923. – 1925., 1934. – 1944.; IEF rkp N 23, zapis br. 1033).
HRVATSKA NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA (UNESCO) - MEĐIMURSKA POPEVKA
HRVATSKA NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA (UNESCO) - PROCESIJA ZA KRIŽEN NA OTOKU HVARU
HRVATSKA NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA (UNESCO) - UMIJEĆE SUHOZIDNE GRADNJE
  • Broj: 1353
  • HRVATSKA NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA (UNESCO) - UMIJEĆE SUHOZIDNE GRADNJE
  • Suhozidi se u različitim oblicima pojavljuju duž čitavoga prostora jadransko-dinarskoga krša, u prošlosti s izrazito funkcionalnom namjenom, a danas sve više kao ukrasi u krajoliku. Posebnost u suhozidnoj gradnji čine torovi zvani mrgari za razvrstavanje i mužnju ovaca na najjužnijem dijelu otoka Krka, na pasištima u mjestima Baškoj, Jurandvoru i Batomalju, te na susjednom otoku Prviću.
HRVATSKA NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA (UNESCO) - LJELJE IZ GORJANA
  • Broj: 1352
  • HRVATSKA NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA (UNESCO) - LJELJE IZ GORJANA
  • Na Duhove su se održavale manje poznate običajno-obredne prakse u Slavoniji, Baranji i Srijemu poznate pod nazivom kraljice, kraljevi. . Običaj bi bio gotovo zaboravljen da ga 1950-ih godina nije dobro istražila, opisala i dokumentirala poznata slavonska etnologinja Zdenka Lechner te obnovila i prezentirala zajedno s dugogodišnjom i zaslužnom gorjanskom učiteljicom Lucijom Karalić.
HRVATSKI TURIZAM – NIN
  • Vrsta: P
  • Datum: 10.6.2021.
Motivi: crkva Svetoga Križa (3,30), vizura grada s morem (8,60) Marke su izdane u arčićima od 10 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).
HRVATSKI TURIZAM – NIN, crkva Svetoga Križa
  • Broj: 1351
  • HRVATSKI TURIZAM – NIN, crkva Svetoga Križa
  • Crkva Svetoga Križa jedan je od najvrjednijih spomenika hrvatske ranosrednjovjekovne arhitekture i predromaničke umjetnosti. Dugačka je oko 8,50 m, a podjednake je širine i visine. U srednjem vijeku crkva je služila kao kalendar i sunčani sat. Povezano s time u njoj se od 2009. održava Festival sunca i svjetlosti.
  • KUPI
HRVATSKI TURIZAM – NIN, vizura grada s morem
  • Broj: 1350
  • HRVATSKI TURIZAM – NIN, vizura grada s morem
  • Unutar jedinstvene hrvatske lagune prostire se otočić na kojem se nalazi starogradska jezgra grada na površini 15 hektara s promjerom 500 metara, koja je povezana s kopnom s dva kamena mosta. Grad je kontinuirano naseljen već 3000 godina. Osnovali su ga Liburni u 9. st. pr. Kr., a prema bogatoj ostavštini Nin je jedno od najvažnijih liburnskih nalazišta.
  • KUPI
HRVATSKA MARIJANSKA SVETIŠTA
  • Vrsta: P
  • Datum: 7.6.2021.
Motivi: crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije (Remete), Čudotvorni kip "Majke Božje Zagovornice Hrvatske" iz Remeta, svetište Majke Božje Trsatske (Trsat), Čudotvorna slika "Majke milosti" s Trsata Marke su izdane u arčićima od 8 maraka i s jednim privjeskom, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).
HRVATSKA MARIJANSKA SVETIŠTA, Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije
HRVATSKA MARIJANSKA SVETIŠTA, Čudotvorni kip
  • Broj: 1348
  • HRVATSKA MARIJANSKA SVETIŠTA, Čudotvorni kip
  • U remetskom svetištu posebno se štuje čudotvorni Marijin kip. Dio gotičkog drvenog oltara s Marijom i četiri male svetice ugrađen je u barokni oltar iz godine 1706., djelo pavlinskih kipara Tome Jurjevića i Pavla Belline. Na kipu je urezana godina 1490. i ime autora, „brat Pavao Poljak“.
  • KUPI
HRVATSKA MARIJANSKA SVETIŠTA, Svetište Majke Božje Trsatske
HRVATSKA MARIJANSKA SVETIŠTA, Čudotvorna slika
DVORCI HRVATSKE
  • Vrsta: P
  • Datum: 20.5.2021.
Motivi: Brezovica (Brezovica), Erdödy (Jastrebarsko), Laduč (Laduč), Novi dvori (Zaprešić) Marke su izdane u arčićima od 9 maraka te u zajedničkom arku od 8 maraka (2 x 4v) i s 8 privjesaka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).
DVORCI HRVATSKE, Erdödy
  • Broj: 1345
  • DVORCI HRVATSKE, Erdödy
  • Dvorac se počeo graditi između 1483. i 1489., a tijekom 16. stoljeća dograđuje se i poprima izgled renesansnoga kaštela, kakav je bez većih promjena sačuvan do danas, premda u lošem građevnom stanju. Stoljećima su tako feudalni dvorac i kraljevsko trgovište živjeli u suživotu s jakim utjecajem plemićke obitelji Erdödy.
  • KUPI
DVORCI HRVATSKE, Laduč
  • Broj: 1344
  • DVORCI HRVATSKE, Laduč
  • U 19. stoljeću Laduč, kupuje Vladimir Vranyczany-Dobrinović. Vladimirova kći Tilda živjela je u dvorcu do Drugoga svjetskog rata. Sagrađen je krajem 19. stoljeća na temeljima stare kurije, u historicističkom izričaju. Projekt i gradnju dvorca barun Vranyczany-Dobrinović povjerio je arhitektu Kuni Waidmanu.
  • KUPI
DVORCI HRVATSKE, Brezovica
  • Broj: 1343
  • DVORCI HRVATSKE, Brezovica
  • Posjed je pripadao različitim plemićkim obiteljima (Zrinski, Drašković, Gyulaj i dr.) od kojih su grofovi Drašković Trakošćanski ostavili najvidljiviji trag. Posjedovali su Brezovicu od 1660. do 1807. kada Janko Drašković prodaje dvorac hrvatskom banu Ignjatu Gyulaju.
  • KUPI
DVORCI HRVATSKE, Novi dvori
  • Broj: 1342
  • DVORCI HRVATSKE, Novi dvori
  • Godine 1852. od Aleksandra Erdödyja dvorac kupuje tadašnji hrvatski ban Josip Jelačić. Imanje je bilo vlasništvo njegove obitelji do 1934., kada je umrla banova nećakinja, grofica Anka Jelačić, posljednji potomak obitelji. Posjed je ostavila hrvatskom narodu, osnovavši četiri zaklade s dobrotvornim svrhama.
  • KUPI
EUROPA – UGROŽENE ŽIVOTINJSKE VRSTE
  • Vrsta: P
  • Datum: 7.5.2021.
Motivi: ris i tetrijeb gluhan Marke su izdane u arcima od 20 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).
EUROPA – UGROŽENE ŽIVOTINJSKE VRSTE, tetrijeb gluhan
EUROPA – UGROŽENE ŽIVOTINJSKE VRSTE, ris
  • Broj: 1340
  • EUROPA – UGROŽENE ŽIVOTINJSKE VRSTE, ris
  • Prema zadnjoj službenoj procjeni brojnosti iz 2010. u Hrvatskoj živi od 40 do 60 jedinka, s trendom opadanja brojnosti, pa je kod nas ris kritično ugrožena i strogo zaštićena vrsta. Glavni uzroci ugroženosti jesu parenje u uskom srodstvu, fragmentacija i uništavanje staništa te krivolov.
  • KUPI