Hrvatska pošta

Žuti klik

Pratite pošiljku

Markom protiv klimatskih promjena

19.04.2024.
Prigodno izdanje u povodu Dana planeta Zemlje
Hrvatska pošta stavit će u optjecaj 22. travnja 2024. novu prigodnu marku „Borba protiv klimatskih promjena - posadi drvo!“ koju je Hrvatska pošta otisnula povodom Dana planeta Zemlje. Marku nominalne vrijednosti 1,70 eura osmislilo je Marko Mayer, student 2. godine na preddiplomskom Studiju dizajna na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, i mentorica Ana-Marija Poljanec, asistentica na kolegiju Dizajn vizualnih komunikacija na Studiju dizajna na istoimenom Fakultetu. Naklada marke iznosi 25.000 primjeraka, a otisnuta je u arčiću od 10 maraka. Motiv na marki je ruka koja sadi stablo u gradskoj sredini.
Nova prigodna marka može se kupiti u poštanskim uredima ili online na internetskoj stranici https://www.epostshop.hr/.

 
Tekst pratećeg letka uz prigodnu marku napisala je prof. dr. sc. Ivančica Ternjej.
Svi smo svjedoci ekstremnih vremenskih prilika koje se događaju zadnjih desetljeća. Velike suše, visoke ljetne temperature, neuobičajeno obilne oborine i poplave, snažni vjetrovi i oluje pogađaju nas češće nego prije. Klima se mijenja, čitamo u tiskovinama i na portalima, a jesmo li stvarno svjesni što se događa?
Klimatske promjene, znanstveno rečeno, periodične su izmjene Zemljine klime koje nastaju kao posljedica promjena u atmosferi i kao posljedica međudjelovanja atmosfere i različitih drugih geoloških, kemijskih, bioloških i geografskih činitelja unutar Zemljina sustava. Svi se ovi činitelji mijenjaju tijekom vremena. Neki, poput zagrijanosti i distribucije topline u oceanima, atmosferske kemije i vegetacije koja prekriva Zemljinu površinu, mijenjaju se u vrlo kratkim vremenskim razmacima. Drugi, poput položaja kontinenata te položaja i visine planinskih lanaca, mijenjaju se tijekom vrlo dugih vremenskih razdoblja. Stoga klima, koja proizlazi iz fizičkih svojstava i kretanja atmosfere, varira u svakom zamislivom vremenskom rasponu. Ipak, velik učinak na klimu imamo i mi ljudi neizravno svojim aktivnostima, a to je osobito vidljivo u zadnje vrijeme.
Naša velika potreba za energijom i upotreba fosilnih goriva dovela nas je do emitiranja golemih količina ugljikova dioksida u atmosferu što je rezultiralo učinkom staklenika i globalnim zagrijavanjem. Osim recentnog onečišćenja stakleničkim plinovima, tijekom proteklih 8000 godina ljudi su iskrčili do polovice šuma na našem planetu. Sječa ili spaljivanje šuma oslobađa ugljik pohranjen u njihovim stablima i tlu i sprječava ih da apsorbiraju višak ugljikova dioksida u atmosferi. Budući da stabla oslobađaju i vlagu koja hladi zrak oko njih, znanstvenici su otkrili da je krčenje šuma dovelo do intenzivnijih toplinskih valova u Sjevernoj Americi i Euroaziji.
Je li prekasno da prekinemo ovaj vrtlog klimatskog propadanja i što možemo učiniti? Postoje tri načina: 1) pošumljavanje, 2) ponovno pošumljavanje i 3) prirodna obnova šumskih ekosustava. Pošumljavanje se odnosi na sadnju šuma tamo gdje ih prije nije bilo ili tamo gdje su šume nedostajale dugo vremena - 50 ili više godina. Ponovno pošumljavanje je sadnja drveća tamo gdje su šume nedavno iskrčene, a prirodna regeneracija uključuje odgovorno upravljanje šumama kako bi se čitav ekosustav oporavio. Prirodna obnova šuma ima malo neželjenih posljedica, a pruža velik potencijal skladištenja ugljika tijekom sljedećih desetljeća. Ako se provede u cijelom svijetu, prirodna obnova šuma mogla bi uhvatiti do 70 milijardi tona ugljika u biljkama i tlu do 2050. što je otprilike količina ugljikova dioksida koju emitiramo u 7 godina korištenjem fosilnih goriva!
Šume su „generatori“ čistog zraka i čuvari prirodnih vodotoka, pružaju mogućnosti rekreacije, hranu, te ostala dobra i usluge ekosustava. Šume također povezuju ljude s prirodom i igraju važnu ulogu u kulturi i opstanku nekih autohtonih naroda. One su ključan dio kruženja ugljika u prirodi i mogu pomoći u smanjenju utjecaja klimatskih promjena diljem svijeta. Šume apsorbiraju ugljik dok rastu, djelujući kao „banka“ za skladištenje ugljika koja pomaže u kompenzaciji emisija fosilnih goriva. Urbane šume, kao što su parkovi, vrtovi i rezervati prirode, osiguravaju važne koristi gradovima. Sadnja drveća može pomoći u ublažavanju klimatskih utjecaja poput visokih temperatura, toplinskih otoka, otjecanja vode i poplava. Stoga se uključite u borbu protiv klimatskih promjena - posadite drvo!