Hrvatska pošta priključila se obilježavanju 60. obljetnice kontinuiranog održavanja Festivala kajkavskih popevki „Krapina“ izdavanjem prigodne marke koja će biti u optjecaju od 8. rujna. Nova marka rad je  samoborske dizajnerice Ariane Noršić. Motiv na marki nominalne vrijednosti 0,72 eura detalj je čipke svojstven narodnoj nošnji Hrvatskog zagorja i licitarsko srce s brojem 60 koji označava festivalsku godišnjicu. Marka je otisnuta u 25.000 primjeraka u arcima od 20 maraka. Izdanje, koje prati i prigodna omotnica prvog dana (FDC), dostupno je od 8. rujna u poštanskim uredima i na www.epostshop.hr.
 
Tekst popratnog letka uz novo prigodno izdanje napisao je Damir Novina, predsjednik Društva za  kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina.
 
Festival kajkavskih popevki utemeljen je 1966. i ove godine u rujnu, 11., 12. i 13. u mjesecu, obilježava 60. obljetnicu kontinuiranog održavanja. Osnovala ga je skupina entuzijasta sa željom njegovanja glazbene tradicije kajkavskih krajeva. „Hrvatsko domoljublje kao jedna od bitnih značajki kajkavskih popevki, koje je u godinama do ostvarenja slobodne i samostalne Hrvatske bilo sustavno potiskivano, na Festivalu u Krapini nalazilo je svoj odraz u popevkama koje su govorile i pjevale o tim osjećajima naših ljudi i o ljepotama Hrvatskoga zagorja.“ (Stjepan Mihaljinec, umjetnički ravnatelj Festivala od 1971. do 2005.).
Festival se održava u tri koncertne večeri. Prve dvije, koje su na programu 11. i 12. rujna, retrospektivne su večeri posvećene 60. godišnjici Festivala i sastoje se od izvođenja evergreen popevki, odnosno skladbi koje su nadživjele vrijeme. Treću večer, 13. rujna, na programu je koncert novih popevki uz sudjelovanje eminentnih skladatelja, tekstopisaca (pjesnika), izvođača, dirigenata i aranžera. Tijekom šest desetljeća ovoga Festivala izvedeno je više od 2500 popevki.
Ono što tzv. Krapinski festival, čije koncerte redovito prenosi HRT, izdvaja od svih drugih sličnih priredaba u RH, obvezno je nastupanje u narodnim nošnjama kajkavskih krajeva (organizirano u suradnji s Posudionicom narodnih nošnji u Zagrebu), čime se pridonosi očuvanju tradicijske baštine i njegovanju tzv. koncertnih popevki uz, uvjetno rečeno, „zabavne“.
Početnih festivalskih godina koncertne popevke izvođene su na zasebnom koncertu i uz sudjelovanje naših najuglednijih skladatelja, primjerice, Jakova Gotovca i najvećih imena hrvatske vokalne reproduktive, npr.: Marijane Radev, Ruže Pospiš Baldani, Nade Puttar Gold, Vladimira Ruždjaka, Franje Petrušanca i drugih. Kasnijih godina one su manjim dijelom zastupljene na prethodno spomenutim koncertima. Festival se može podičiti time da su ga posjećivali svi hrvatski predsjednici podupirući i afirmirajući tako aktivnosti Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo.